REFORMA ZDRAVSTVA Doznajemo: Tko odbije obavezni sistematski pregled, imat će skuplje dopunsko osiguranje?
Obavezne preventivne kontrole stajat će oko 1000 kuna po pacijentu
Obavezni sistematski pregledi za sve punoljetne građane, u obimu koji će ovisiti o dobi, spolu i genetskim predispozicijama pojedinaca za razvijanje bolesti, trebali bi se početi provoditi od početka 2023., nakon što se donese novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, što je planirano za kraj godine.
Ti će se pregledi, uvjerava nas ministar zdravstva Vili Beroš, izvoditi isključivo u javnom, a ne privatnom zdravstvenom sektoru, i to prije svega u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, zbog čega će se, najavljuje, izjednačiti i koeficijenti plaća primarnim i bolničkim liječnicima.
S obzirom na obujam posla - u Hrvatskoj živi više od tri milijuna punoljetnih građana - pitanje je kako će postojeći javni sektor uspjeti obaviti sav dodatni posao.
- I dalje se vode intenzivni razgovori i razrada cjelokupnog koncepta na razini Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Plan je da se po dobi, spolu i obiteljskim anamnezama, odnosno genetskim predispozicijama za razvijanje određenih bolesti odredi opseg pretraga i tako spriječe i na vrijeme liječe kronične bolesti - navodi Beroš. Nažalost, nadalje govori Beroš, dosad nismo imali dobar odaziv na preventivne preglede, a s ovim izmjenama ćemo se potruditi da se to izmijeni.
Novi zakon
- Ovdje nije riječ o reformi koja se provodi od danas do sutra, ali ključno je krenuti s nužnim promjenama, a jedan od ključnih koraka je stvaranje preduvjeta zakonskim izmjenama, motiviranje liječnika na specijalizacije za primarnu zdravstvenu zaštitu usklađivanjem koeficijenata s bolničkim liječnicima - kaže Beroš. Napominje i da je potpuno jasno da u samom početku sve sistematske neće moći raditi samo primarna zdravstvena zaštita, da će se dio njih raditi i u bolnicama, ali i da će bolnički liječnici po potrebi doći u ispomoć primarnoj zaštiti.
- Primjerice, u planu je nabava dva CT-a splitskom domu zdravlja za primarnu medicinu. Svaki korak je korak naprijed, što i jest suštinski cilj reforme, jačanje primarne zdravstvene zaštite - navodi ministar Beroš.
Kad bi svaki punoljetni građanin morao na sistematski svake godine, tri milijuna ljudi godišnje trebalo bi, uz sav svoj svakodnevni posao, pregledati nešto više od 13 tisuća liječnika, koliko ih ukupno radi u javnom zdravstvu. No, uključeni u ovaj dio reforme navode da bi se neki pregledi radili dvogodišnje, da ne bi svi građani imali isti obim pregleda te da bi zapravo pravi, konkretni sistematski bili za one starije od 45 ili 50 godina. Sljedeće pitanje je koliko će to koštati i je li novac osiguran u HZZO-u.
Iz te ustanove doznajemo da oni podržavaju obavezne sistematske preglede jer smatraju da bi, u konačnici, kada se sve uhoda, to bila znatna ušteda.
- Kada se na vrijeme otkrije bolest, onda je bitno manji trošak liječenja, da ne spominjemo prognozu za spašavanje života - kaže sugovornik iz HZZO-a. Na pitanje koliko bi jedan takav prosječni sistematski pregled mogao koštati, kaže - oko tisuću kuna, ali da su to trenutačno još grube procjene jer se čeka model HZJZ-a koji bi trebao propisati koje će sve preglede sistematski zapravo uključivati.
Sistematski će, ponavlja ministar, biti obavezni, pa se otvara pitanje penalizacije onih koji se ne odazovu na njega. U HZZO-u kažu kako taj dio još uvijek nije razrađen do kraja, ali mogao bi se ticati cijene dopunskog osiguranja.
Rano otkrivanje
- Apsolutno sam za obvezne preglede jer sam kao liječnik svjestan koliko je važno rano otkrivanje bolesti, bilo zloćudnih, bilo kroničnih, poput dijabetesa, hipertenzije ili kolesterola - kaže Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu. No smatra da se cijeli koncept mora dobro razraditi kako bi sve funkcioniralo. Smatra kako bi bilo dobro da se ne govori samo o penalizaciji nego i sustavu nagrađivanja.
- To može biti povećanje cijene dopunskog osiguranja za one koji ne odlaze na preglede, ali i smanjivanje davanja za one koji se brinu o zdravlju - kaže Jurković i dodaje da je njemu posve svejedno hoće li se pregledi obavljati isključivo u javnom zdravstvu ili će se sklapati ugovori i s privatnicima - dok god sve funkcionira.
Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) načelno podržava sistematske preglede, ali su skeptični oko provođenja. - U kolektivnom ugovoru bolničkih liječnika već pet godina stoje obvezni sistematski pregledi za liječnike, ali se niti oni ne provode - kaže Ivan Bekavac iz HUBOL-a. - Jedan od ciljeva je jačanje primarne zdravstvene zaštite da bi se na tom prvom mjestu, gdje se susreću liječnik i pacijent, preventivno djelovalo i pravovremeno liječilo prve znakove bolesti - kaže ministar Beroš.
UDRUGE O NOVOM PRIJEDLOGU MINISTRA ZDRAVSTVA
Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore
- Kao liječnica obiteljske medicine i zamjenica predsjednika HLK, mogu reći da je prevencija, a to sistematski pregled svakako jest, uvijek dobra stvar. U tom slučaju podržavamo prijedlog.
No, zasad, sve što znamo na tu temu je ono što smo pročitali u medijima. Konkretnije ćemo moći govoriti nakon sastanka u Ministarstvu, a koji je predviđen za srijedu.
U ovom trenu bi rekla preventiva svakako, a ostalo ni da niti ne, do konkretnih podataka na koji način bi se sve skupa organiziralo. Istina je da se govori o izjednačavanju koeficijenta liječnicima primarne zdravstvene zaštite i bolničkim liječnicima, što svakako pozdravljam, i to bi sigurno bio jedan od konkretnijih načina jačanja domova zdravlja i općenito primarne zdravstvene zaštite, kao i bolji motiv mladim liječnicima za odabir te specijalizacije.
Ivan Bekavac, Hrvatska udruga bolničkih liječnika
- S obzirom na činjenicu da se većina tumorskih i drugih bolesti od kojih se umire otkriva prekasno i zato nam je mortalitet visok, odavno je trebalo pojačati preventivu. Ovdje se želi uvesti obveza sistematskog pregleda, koja već godinama postoji za zaposlene u zdravstvenim ustanovama.
Naime, to je dio kolektivnog ugovora, ali se ne provodi i za to su zaslužne uprave kao i ministar zdravstva. Dakle, naravno da načelno pozdravljamo sistematske preglede, ali smo skeptični jer ako ministar u pet godina nije uspio da se provode u bolnicama, kod liječnika, onda ovakav obim pregleda na praktički opću populaciju djeluje pomalo nedostižno.
Paradoks je da liječnici, koji imaju obvezu, ali ne mogu doći do sistematskog pregleda, te iste sistematske preglede rade drugim službenicima i zaposlenicima privatnih tvrtki i korporacija.
Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske
- Odaziv naših građana na preventivne preglede u prosjeku je 30 posto, što je jako malo. U ruralnim sredinama iznosi i manje od toga, i to se mora obavezno promijeniti. Ishodi liječenja su nam loši zbog kasnog otkrivanja bolesti, što u konačnici zdravstvo čini skupljim.
Dakle, zasigurno bi, osim što je bolje za pacijenta, bilo jeftinije imati godišnje sistematske preglede, nego poslije plaćati skupa liječenja s lošim prognozama. Također smatram da je dobro da budu obavezni pregledi te da oni koji se redovno odazivaju plate jeftinije dopunsko osiguranje.
Što se tiče mjesta gdje će se obavljati, bilo da je riječ o javnom zdravstvu ili da se sklope ugovori s privatnicima, svejedno je kada je u pitanju zdravlje građana i pravodobno otkrivanje bolesti. Ne zaboravimo da smo po smrtnosti treći najgori u Europi.
Izvor:jutarnji.hr/Foto:Fah
