Rekordna žetva pšenice vrhunske kvalitete: Unatoč urodu, najesen moguća poskupljenja

Pristigli rezultati udruženja mlinarsko-pekarske industrije govore – ovogodišnja je žetva bila rekordna pa se i sami poljoprivrednici ne mogu prisjetiti bolje, javlja RTL.

Iza nas je rekordna žetva pšenice. Hrvatska je požnjela milijun i 100 tisuća tona i to pšenice nikad bolje kvalitete. Ipak, neće više i zaraditi jer troškovi su im znatno skuplji, a mogla bi poskupjeti i hrana jer ostale zemlje nisu imale ni blizu takve prinose kao Hrvatska pa globalno tržište diže cijene.

Slavonska zemlja zasluženo odmara. Dok je diljem planete poljoprivreda poharana, ona je opet bogato rodila. Pristigli rezultati udruženja mlinarsko-pekarske industrije govore ovogodišnja je žetva bila rekordna pa se i sami poljoprivrednici ne mogu prisjetiti bolje.

“Ja bih rekao možda kada se gleda na području cijele Hrvatske da po hektaru nikada nismo imali više pšenice. Svi su iznenađeni s količinom skinute pšenice po hektaru, a posebno s kvalitetom”, kaže poljoprivrednik Mato Brlošić.

Jer dobiveno je čak 8 tona po hektaru. Kada se uzme u obzir da je zasijana na 145.000 hektara, 9 više nego prošle godine dolazi se do rekordnih milijun i 100.000 tona hrvatske pšenice u 2021. Spomenutu kvalitetu potvrđuje i laboratorijska analiza.

“Udio proteina, otprilike indeks veći za 0,6 u odnosu na prošlu godinu. Možemo reći da je udio mikotoksina ispod granice detekcije i možemo reći da je pšenica zdravstveno ispravna”, kaže direktor tvrtke Inspecto Ante Nevistić.

Pa je prve i druge klase čak 50% ukupne pšenice. Za to, poljoprivrednici su se vraški oznojili jer godina nije bila nimalo lagana. No suvremenom agrotehnikom, strojevima i znanjem spasili su ove godine ne samo pšenicu.

Nepisano pravilo kaže da ako je dobra godina za pšenicu, neće biti dobra za kukuruz i obrnuto. No čini se, ove godine ni kukuruz neće proći tako loše.

“Kiša je dobro došla a vidimo i svakih 8 dana nešto kišice i naleti tako da će se očito i proljetni usjevi spasiti i bit će i od njih nešto”, kaže poljoprivrednik Mato Brlošić.

Otkupna cijena žita također je veća no prošle godine. Za prvu klasu poljoprivrednik je dobivao kunu i 10, ove godine, kunu i 40 lipa. No i troškovi su veći pa poljoprivrednici neće zaraditi jer sve poskupljuje. A to ćemo osjetiti i mi potrošači.

S jedne strane veća je otkupna cijena pšenice kako zbog naše kvalitete ali isto tako zato što su veliki svjetski proizvođači, Amerika, Kanada, Kina, Njemačka ove godine potpuno podbacili zbog velikih suša i velikih poplava.

S druge strane veća otkupna cijena pšenice znači kako će cijene rasti. Skuplja pšenica znači skuplje brašno. Skuplje brašno, skuplji kruh. No živimo u vremenima kada je hrana sve traženija, pa njeno poskupljenje, iako svima teško pada, nije veliko iznenađenje.