Ribić se buni, a ministri kažu: Bit će zaduživanja, ali i rezova
Nakon što je premijer Andrej Plenković u četvrtak poslijepodne iznio trofazni plan relaksacije mjera u Hrvatskoj, uslijedile su brojne reakcije iz privatnog i javnog sektora. Ugostitelji su prije svega zbunjeni jer, kažu, nisu dobili nikakve upute o načinu na koji će od 11. svibnja moći raditi. Dio njih je jasno rekao da neće ni otvarati svoje objekte. S druge strane, sindikalni vođa Vilim Ribić rekao je kako se javni sektor nije spreman odreći - ničeg.
- Sindikati su upozorili - sada nije trenutak za intervencije u plaće. Vlada to nije otvarala. Sindikati su došli jer su znali da su plaće u fokusu - izjavio je predsjednik Matice hrvatskih sindikata te dodao kako se u ovom trenutku nisu spremni ničeg odreći.
- Postoji zaduživanje, što je uobičajen način u drugim zemljama. Ministar Marić je sam izjavio da suficit i deficit nisu u fokusu. Svako smanjenje plaća bi dovelo u pitanje agregatnu potražnju. Nema ni jedne zemlje koja smanjuje plaće - rekao je Ribić te objasnio u kojem u trenutku će sindikati biti spremni za razgovor o smanjenju plaća.
- Trenutak kada zbog navale svih drugih zemalja i u inozemstvu i u zemlji na zaduživanje, presuše ti izvori, onda se može pričati o plaćama. Ali mora se razgovarati i o drugim segmentima. Što to poduzetnički sloj, čime se on žrtvuje? Mi sada ne vidimo žrtvu u poduzetničkom sloju - zaključio je.
Marić: Nisam imao kristalnu kuglu, ali...
Ministri, međutim, u svojim sinoćnjim istupima jasno su dali do znanja da će rezanja plaća, u krajnjoj liniji, ipak doći na red.
- Konzultativni sastanak je bio. Postoje neke procedure u razgovorima, i danas-sutra u pregovorima. Ide se. Danas smo razmijenili određena razmišljanja, vidjet ćemo u sljedećim danima kako ćemo i što ćemo dalje - ustvrdio je Zdravko Marić gostujući u RTL Direktu, a na pitanje govorimo li o rezanju od 20 ili 40 posto, kazao je:
- Ne bi sada ulazio u spekulacije i brojke. Nisu samo plaće sastavni dio rashodovne strane proračuna - poručio je i dodao:
- U ova tri mjeseca, da financirate sve ono nužno treba oko 15 milijardi kuna mjesečno, dakle u tri mjeseca 45 milijardi i kad tome dodate još neke obveze iz prošlih razdoblja, dođe se do 70 milijardi kuna - kazao je Marić.
O trećem krugu povišica za prosvjetu i javni sektor je rekao:
"Nisam tada imao kristalnu kuglu, ali sam govorio da se ne možemo baš tako ponašati i provocirati na neki način ovakvu situaciju, a ona je došla. Vi znate da neke od tih obveza koje smo preuzeli još onda, u originalnom proračunu zapravo nemamo ni planirano", kazao je.
Znači, povišica neće biti dogovorenih nakon toga prosvjeda, hoće li i mimo toga biti dodatnog zadiranja u plaće u javnom sektoru?
- Ne bi ja u ovom trenutku, ovo što vi kažete, donosio neke zaključke - poručio je ministar, ali je jasno rekao:
- Bez zaduživanja već sada ne možemo. Treba nam 15 milijardi kuna samo za funkcioniranje države. Do sada smo uspjeli namaknuti 8,5 milijardi na domaćem tržištu. U iduća dva tjedna idemo s nekim dodatnim operacijama - rekao je.
O kamatama na zaduživanje i hoće li biti visoke je poručio:
- Ovo što smo sad napravili na pet godina je prosječno 1,3 do 1,5 posto. Pritisak na tržište je više nego vidljiv. Treba reći i da je za očekivati da će udar u ovoj godini, pad BDP-a ove godine biti veći nego 2009. godine. Iskreno se nadam da ovaj put nećemo padati šest godina zaredom" - poručio je ministar financija.
Na pitanje je li govorimo o padu od 9 ili 10 posto, Marić je ustvrdio:
"Bit ćemo spremni na sve scenarije. Na tim razinama."
Kad će se gospodarstvo vratiti u normalu?
- Ja nemam koga to pitati, u smislu epidemiološke slike. Vrlo je teško projicirati kako i kada očekivati oporavak. Imamo neki bazni scenarij, imamo podscenarije. Računamo i na onaj najcrnji - kazao je.
Na pitanje hoće li nam zbog svega kreditni rejting biti srušen, odgovorio je:
- Ne bi išao toliko daleko. Dapače, ako budemo dovoljno pametni i odgovorni u odlukama, imamo dovoljno argumenata da ga zadržimo. Kako se budemo ponašali, tako će i biti. Mjere su na vrijeme, ciljane i poprilično izdašne. U ovom trenutku među svim zemljama EU, imamo najbolje pokazatelje - rekao je i dodao da je Vlada spremna za ozbiljnije reforme.
- Da. Mislim da jesmo pokrenuli neke reforme. Udar je velik i nema ni jednog svjetskog gospodarstva koje ga može podnijeti bez posljedica. Još više trebamo gledati prema onome što slijedi. To su reforme, ne samo države. Ako nam ova kriza neće otvoriti oči što su to strukturne grane, onda se može ponoviti - rekao je Marić.
Horvat: Ako se ovo nastavi, radit ćemo scenarije koji nisu popularni
Darko Horvat je za HRT rekao da smo za ovakav set mjera financijski spremni tri mjeseca bez ikakvih zaduženja, ali će zaduženje biti potrebno bude li epidemija potrajala naredna tri mjeseca.
- Nakon toga, ako će se ovo prolongirati ili ako će se u šest mjeseci producirati drugi val, morat ćemo osmišljavati određene scenarije koji neće biti popularni - poručio je Horvat i naglasio da popuštanje mjera sukcesivno, u tri koraka, ne znači i opuštanje.
Horvat je istaknuo da nismo do kraja iskoristili financijsku omotnicu europskih fondova i da se u njegovom resoru pripremaju investicije koje u ovom trenutku iznose oko 2,5 milijarde kuna bespovratnih sredstava za "day after", odnosno dan nakon pokretanja hrvatskog gospodarstva.
Bez rezova u državnom i javnom sektoru?
- Bit će rezova, rekao sam vam, iz mjeseca u mjesec, uštede su vidljive. Ako u prva tri mjeseca ova epidemija ne stane, siguran sam da će biti rezova i u plaćama i u drugim segmentima državnog proračuna - rekao je.
- Nakon toga, ako će se ovo prolongirati ili ako će se u šest mjeseci producirati drugi val, morat ćemo osmišljavati određene scenarije koji neće biti popularni - zaključio je Horvat.
Izvor:24sata.hr/Foto:Pixel
