Sabor donio zakone o elektroničkim medijima i autorskim pravima
Promjene su vezane i za narušavanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. Ako udio jednog pružatelja medijskih usluga u ukupnim godišnjim prihodima dosegne 40 posto u udjelu svih pružatelja, smatrat će se da taj pružatelj ima dominantnu ulogu na tržištu.
Hrvatski je sabor u petak većinom glasova, u prvom ovojesenskom glasovanju, donio Zakon o elektroničkim medijima (77 glasova za i 46 protiv) i Zakon o autorskim i srodnim pravima (76 glasova za, 46 protiv i jedan suzdržani glas).
Zakon o elektroničkim medijima obvezuje na transparentno iskazivanje vlasništva i izvora financiranja, dok će se problem korisničkih komentara riješiti tako da će se korisnici morati prijaviti, pa odgovornost za komentare neće ići na nakladnike, nego na one koji krše zakone.
Mijenja se način izračuna programske osnove, usklađuje se udio ukupnog tjednog programa koji mora biti posvećen vijestima i obavijestima na području koncesije sukladno veličini koncesijskog područja.
Uvodi se i veća zaštita hrvatskog kulturnog identiteta kroz povećanje kvote hrvatske glazbe i audiovizualnih djela te uvođenje kvote za djela neovisnih producenata.
Promjene su vezane i za narušavanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. Ako udio jednog pružatelja medijskih usluga u ukupnim godišnjim prihodima dosegne 40 posto u udjelu svih pružatelja, smatrat će se da taj pružatelj ima dominantnu ulogu na tržištu.
Takav pružatelj ne može uz postojeće stjecati nove udjele, niti mu Vijeće za elektroničke medije može dati novu koncesiju ili dopuštenje.
U Zakonu se pojačavaju obveze pružatelja elektroničkih publikacija pa tako audiovizualne medijske usluge ne smiju sadržavati poticanje na nasilje ili mržnju protiv grupa ili člana grupe koje se temelji na diskriminaciji na osnovi spola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih obilježja, jezika, religije ili uvjerenja.
Mediji ne odgovaraju za cjelokupan sadržaj
Zabranjeno je i poticanje na mržnju i nasilje na temelju političkog ili bilo kojeg drugog mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invalidnosti, dobi, seksualne orijentacije ili državljanstva, kao ni sadržaje koji pozivaju na terorizam.
Zakon više ne sadrži odredbu po kojoj bi mediji odgovarali za cjelokupan sadržaj, pa i za neprimjerene komentare koje na portalima uglavnom pišu anonimne osobe.
Nakon brojnih kritika za te je odredbe Ministarstvo kulture i medija zakonski propisalo da će za komentare odgovarati stvarni autori, a vlasnici medija, ako ne žele biti kažnjeni, morat će mijenjati pravila komentiranja. Morat će zatražiti korisnika da se registrira i na jasan i lako uočljiv način upozoriti ga na pravila komentiranja i kršenje propisanih odredaba.
Novim zakonom uvodi se puno veća transparentnost u objavi podataka o vlasničkoj strukturi medija, preciznije se definira obveza potrošnje 15 posto godišnjeg iznosa namijenjenog promidžbi, ako to financiraju tijela državne uprave i vlasti.
U Zakon je ugrađena dodatna obveza da se kod oglašavanja igara na sreću upozori na mogućnost stvaranja ovisnosti, što je posebno važno kod zaštite maloljetnika. Ako se proizvodnja i objavljivanje programa financiraju iz lokalnih ili državnog proračuna, sredstva za to moraju se dodijeliti javnim natječajem i temeljem javno objavljenih kriterija.
Usvojen je i novi zakon o autorskom i srodnim pravima kojim ih se želi kvalitetnije i preciznije regulirati i zaštititi te odgovoriti na potrebe digitalnog društva u skladu s pravnim okvirom EU-a.
Novi zakoni bi trebao rezultirati čvršćim i sigurnijim okružjem za rad kulturnih i kreativnih industrija. Cilj je da svi koji stvaraju djela zaštićena autorskim pravom mogu na digitalnom tržištu ostvariti svoja prava, zaštititi autorska djela, a kada se monetiziraju da za to dobiju pravičnu naknadu.
Predlagatelji također smatraju kako zakon uvažava različite interese, primjerice, diskografa i izvođača te novinara u odnosu na nakladnike informativnih publikacija.
