Sabor raspravlja o Zakonu o grobljima: Uklanjanje spomenika koji veličaju agresiju na Hrvatsku
U Hrvatskom saboru raspravlja se o konačnom prijedlogu Zakona o grobljima, kojim se propisuje uklanjanje spomenika i natpisa postavljenih nakon 30. svibnja 1990. godine, a koji veličaju srpsku agresiju na Republiku Hrvatsku ili vrijeđaju vjerske, moralne i nacionalne osjećaje građana. Uklanjanje takvih spomenika predviđa se u roku od 30 dana od stupanja zakona na snagu.
U odnosu na prvo čitanje, u tekst zakona su unesene nomotehničke primjedbe Odbora za zakonodavstvo te je prihvaćena i sugestija pučke pravobraniteljice o preciznijem definiranju spornih simbola.
Zakon je u ime Vlade predstavio potpredsjednik Vlade Branko Bačić, istaknuvši kako postojeći zakon ne predviđa mehanizme uklanjanja spornih spomenika iz razdoblja okupacije i mirne reintegracije. Po novom prijedlogu, uklanjanje će provoditi nadležna upravna tijela za komunalne poslove na temelju prijave građana, upravitelja groblja ili lokalne samouprave. Tijela mogu zatražiti mišljenje povjerenstva koje osniva župan, a koje čine povjesničar, pravnik i povjesničar umjetnosti. Mišljenje povjerenstva nije obvezujuće, ali ga se mora pribaviti.
Bačić je pojasnio i proceduru u slučajevima kada vlasnik groba nije poznat – tada se obavijest objavljuje na oglasnoj ploči.
Na raspravi su se pojavile i brojne replike. Stipo Mlinarić Ćipe (DP) pitao je gdje građani mogu prijaviti neprikladan sadržaj, a Bačić je odgovorio kako prijave podnose nadležnim županijskim uredima, koji potom provode postupak u skladu sa zakonom.
Zastupnica SDP-a Irena Dragić upozorila je na mogućnost političke manipulacije, nejasne kriterije odlučivanja i upitan nadzor nad radom povjerenstva. Iako SDP podržava uklanjanje obilježja koja veličaju četništvo, upozoravaju da zakon može otvoriti prostor za ideološko tumačenje prošlosti i selektivni pristup.
U ime Kluba SDSS-a javila se Anja Šimpraga, upozorivši na mogućnost diskriminacije i povijesnog revizionizma. Navela je primjer ćirilične ploče uklonjene bez pravne osnove i upozorila da zakon ne obuhvaća simbole ustaške ideologije, što otvara pitanje nepristranosti. Naglasila je i izostanak predstavnika manjina u povjerenstvima, što dodatno kompromitira objektivnost postupaka.
Na njezinu izjavu reagirao je Mlinarić Ćipe, poručivši kako se zakon ne odnosi na ćirilične natpise, već na one koji veličaju četništvo, naglašavajući kako bi takvi spomenici već bili uklonjeni da je to bilo politički voljno u ranijim mandatima.
