Sažetak: Što se sve događalo prvog dana ruske invazije na Ukrajinu?

Smrtonosne bitke Rusa i Ukrajinaca odvijale se u četvrtak pred vratima Kijeva i oko černobilske nuklearne elektrane, nekoliko sati pošto je Vladimir Putin naredio opću invaziju na susjednu zemlju, izazvao zgražanje zapada i prouzročio desetke civilnih i vojnih žrtava.

Prvi dan ruske invazije na Ukrajinu bio je uspješan, objavilo je u četvrtak rusko ministarstvo obrane.

“Sve zadaće koje su danas postavljene pred vojnike Ruske Federacije uspješno su ispunjene”, rekao je glasnogovornik ministarstva obrane Igor Konašenkov.

Ukrajinska policija objavila je ranije u četvrtak da je Rusija izvela 203 napada od početka dana i da se borbe odvijaju na gotovo cijelom ukrajinskom teritoriju.

Najmanje 40 ukrajinskih vojnika i desetak civila poginulo je u četvrtak u prvim satima ruske invazije na Ukrajinu, rekao je novinarima savjetnik ukrajinskog predsjednika.

Ukrajina je izgubila kontrolu nad dijelovima južnih pokrajina. Lokalni dužnosnici prenose da Hersonska i Heničeska oblast više nisu pod ukrajinskom kontrolom.

U ranim večernjim satima vlasti Hersonske izvijestile su o ubijenih 13 civila i devet vojnika.

Rusi su zauzeli vojnu zračnu luku koja se nalazi četrdesetak kilometara od Kijeva, glavnog grada Ukrajine, priznao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij i obećao da će ga vratiti.

Ruske snage zauzele su nuklearnu elektranu Černobil, objavio je savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak. “Nemoguće je reći je li černobilska elektrana sada sigurna, nakon totalno besmislenog napada Rusa”, rekao je.

Stambeno područje Mariupolja, grada na jugoistoku Ukrajine, granatirano je u četvrtak. Osvajanjem Mariupolja Rusija bi se približila cilju spajanja Krima s područjem pod kontrolom proruskih separatista te bi u potpunosti kontrolirala obalu Azovskog mora.

Granična policija priopćila je da se ukrajinska vojska bori s ruskim snagama kod grada Sumija na istoku zemlje.

Putin oružjem, Zapad sankcijama “koje grizu”

Ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je da je napad na Ukrajinu bila “nužna mjera”.

Putin je u četvrtak rekao da nije imao izbora nego da naredi, kako ju je nazvao, specijalnu operaciju protiv Ukrajine, te tvrdi da su svi raniji pokušaji Moskve da promjeni stanje sigurnosti propali.

Rusiju će skupo koštati invazija na Ukrajinu, rekao je u četvrtak navečer američki predsjednik Joe Biden.

“Putinov potez je gola agresija”, rekao je Biden, ali uskoro će vidjeti koliko će učinak sankcija oslabiti njegovu zemlju, naglasio je.

Objavio je da će njegova vlada nametnuti oštre sankcije Rusiji koje će putem kontrole izvoza biti usmjerene na ruski financijski sustav i tehnološki sektor. Sankcije objavljene u četvrtak trebale bi odmah obustaviti protok financija iz Rusije te dugoročno kompromitirati njezin vojni i tehnološki razvoj, uz potiskivanje ekstremno bogatih ruskih oligarha.

Amerikanci su već nametnuli sankcije kompaniji koja upravlja naftovodom Sjeverni tok 2, dvjema ruskim bankama, VEB i PSB, i petorici oligarha bliskih Vladimiru Putinu, a Biden nije isključio mogućnost da nametne sankcije Putinu osobno.

Američki je predsjednik kazao da Putin ima mnogo veće ambicije od Ukrajine i da želi obnovu Sovjetskog Saveza. “Ali NATO nikad nije bio jedinstveniji”, naglasio je.

Njemački kancelar Olaf Scholz istaknuo je u četvrtak spremnost NATO-a da spriječi širenje rata kojeg je započela Rusija protiv Ukrajine zatraživši istodobno od ruskog predsjednika povlačenje iz Ukrajine i poručivši da Putin “neće pobijediti”.

Britanski premijer Boris Johnson predstavio je u paket “oštrih” sankcija protiv Rusije, usmjerenih na banke, članove najužeg kruga predsjednika Vladimira Putina i iznimno bogate Ruse s imovinom u Velikoj Britaniji. Osim toga, zrakoplovi ruske kompanije Aeroflot neće moći sletjeti u britanske zračne luke, a donijet će se i sankcije za ruske zastupnike koji su glasali za priznanje separatističkih republika na istoku Ukrajine.

Emmanuel Macron je u četvrtak obećao da će Francuska i njezini saveznici odlučiti o sankcijama Rusiji “na razini agresije za koju je odgovorna” a odnosit će se na “vojno i gospodarsko te na područje energetike”, u govoru u Elizejskoj palači.

“Ne trebaju nam sankcije koje samo laju, trebaju nam one koje grizu i koje će imati veliki utjecaj na Rusiju”, rekao je novinarima belgijski premijer Alexander De Croo prije izvanrednog sastanka čelnika Europske unije na kojemu se dogovaraju kako kazniti Moskvu.

Invazija zgrozila svijet, Europa se priprema za prihvat izbjeglica

Širom Europe i svijeta u četvrtak se prosvjedovalo protiv ruske invazije na Ukrajinu, a u Rusiji su uhićene stotine prosvjednika.

Ruska policija je na prosvjedima protiv rata u 42 grada privela najmanje 788 ljudi, izvijestila je nevladina organizacija OVD-Info.

Prosvjedovalo se u Berlinu, Varšavi, Madridu, Dublinu, Den Haagu, Amsterdamu, Istanbulu, Bejrutu te Tokiju.

U Gruziji, poprištu ruske intervencije 2008., tisuće ljudi prosvjedovale su u najvećim gradovima. U Parizu se nekoliko stotina ljudi okupilo ispred ruskog veleposlanstva, a veliki skup predviđen je za kraj dana na Trgu Republike, u srcu Pariza.

Zemlje srednje Europe pripremaju se u četvrtak za prihvat izbjeglica iz Ukrajine nakon pokretanja ruskih vojnih akcija i dok Poljska uspostavlja prihvatne punktove, Mađarska planira poslati vojsku kako bi osigurala koridor za izbjeglice.

Slovačke željeznice su obustavile promet prema Ukrajini, a vlada je objavila da je “Slovačka spremna pomoći” te primiti i ljude koji nemaju svu neophodnu dokumentaciju.

Finska je spremna primiti izbjeglice iz Ukrajine, rekla je finska premijerka Sanna Marin u četvrtak. Marin procjenjuje da bi se mogao očekivati velik broj izbjeglica iz Ukrajine koji bi mogli pokušati bježati prema Europskoj uniji.

Što planira Hrvatska?

Hrvatska vlada je usvojila nacrt odluke o slanju najviše deset vojnika u snage za brzi odgovor NATO-a, priopćilo je ministarstvo obrane. Nacrt odluke poslan je predsjedniku Zoranu Milanoviću na donošenje, stoji u priopćenju.

Hrvatski vojnici bi sudjelovali u Združenim snagama visoke spremnosti iz sastava snaga za brzi odgovor NATO-a, rekao je ministar obrane Mario Banožić i dodao da to znači da bi bili spremni unutar nekoliko dana.

Premijer je na izvanrednom sastanku Europskog vijeća, predsjednik će u petak sudjelovati na izvanrednom sastanku šefova država i vlada NATO-a. O mogućoj sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost, Milanović je razgovarao i još će razgovarati Plenkovićem, doznaje Hina iz Ureda predsjednika.

Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman primio ukrajinskog veleposlanika Vasila Kiriliča i ruskog Andreja Nesterenka. Prvome je izrazio solidarnost i podršku, a drugome poručio da zaustavi invaziju.

Hrvatski sabor u petak će rad nastaviti raspravom o prijedlogu Deklaracije o Ukrajini kojom se najoštrije osuđuje ničim izazvanu agresiju na Ukrajinu, njezini suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost i poziva Rusiju da odmah prestane s vojnim napadom i povuče svoje snage.

Hrvatski Caritas pokrenuo je u četvrtak humanitarnu akciju prikupljanja pomoći za Ukrajinu, nakon što je u srijedu Ukrajinski Caritas poslao žurni poziv za pomoć preko mreže solidarnosti Caritasa Internationalis.