SCHENHENSKI PROSTOR Šest mjeseci čuvamo granicu Europe, a kako nam zahvaljuju? Stigao odgovor na kritike: Ne štiti se granica s ‘molim vas nemojte’

U petak, točno u ponoć, proći će točno šest mjeseci od kada je Hrvatska pristupila Schengen zoni. Sati frustracija i čekanja na legendarnoj Bregani odlaze u povijest. Prvog dana 2023. granični prijelaz prestao je raditi, a dokumenti za Sloveniju nisu potrebni. Granice sa Mađarskom i Slovenijom možda se nisu obrisale, ali našim ulaskom one s BiH, Srbijom i Crnom Gorom postale su vanjske granice Unije.

No, što se konkretno promijenilo u životima hrvatskih građana ulaskom u Schengen? Osim što su televizijske postaje ostale bez priloga o kilometarskim gužvama na granicama, konkretne promjene u životima Hrvata teško je uočiti, no to ne znači da one ne postoje.

Privlačenje investitora

Kako nam govori ekonomski stručnjak Damir Novotny, pogodnosti koje schengenski prostor nosi sa sobom vezane su uz ekonomski oporavak određenih dijelova Hrvatske zbog privlačenja stranih investitora. “Nikako ne smijemo tražiti konkretne dokaze. Teško će naši građani iz svoje perspektive vidjeti pozitivne ili negativne efekte ulaska u Schengen. Međutim, vidimo povećan interes stranih investitora za hrvatsko područje. Osijek, primjerice, nikada ne bi doživio investiciju velike američke korporacije koja tamo otvara novi pogon”, priča nam Novotny.

“Interesiraju se i mnogi drugi investitori. Hrvatska je time postala dijelom najbogatijeg područja na svijetu, a na tako malom prostoru ne može biti veće koncentracije ekonomske moći. U kontekstu novih industrijskih politika EU vidimo veliki interes tehnoloških kompanija za investiranje u Europi jer EU potiče takve investicije, naročito kod mikročipova.

Hrvatska ima slab priljev vlastitih ulaganja, ali do sada nije bilo nikakvih industrijskih investicija, koje nam trebaju više nego ikada. Ovakve investicije omogućit će i otvaranje novih radni mjesta, a zbog toga možemo očekivati i ekonomsku revitalizaciju tih područja”, rekao je Novotny.

Kako navodi, Slovenija se u post-industrijskoj tranziciji našla u sličnim problemima kao i Hrvatska, no ulaskom u Schengen područja poput Maribora privukla su velik broj stranih ulagača na to područje.

Unaprjeđenje sigurnosti

No, ulazak u Schengen sa sobom je trebao donijeti i određene sigurnosne promjene, naročito na granicama sa zemljama poput BiH. Kako navodi naš drugi sugovornik, stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila, do ovih promjena nije došlo.

“Ne bih mogao reći da se iz sigurnosne perspektive nešto posebno promijenilo. U samoj pripremi za ulazak, koja je trajala godinama, napravilo se sve što se trebalo napraviti i primjenjivale su se određene mjere. Hrvatska već duže vrijeme štiti granice Europe. Što se tiče MUP-a, neke stvari su se olakšale jer se određen broj ljudi maknuo s mađarske i slovenske granice te su se raspodijelili na granici prema istoku. To je policiji otvorilo nove kapacitete”, rekao nam je Cvrtila.

“Barem dok te države i same ne uđu u Schengen, ali to se neće dogoditi tako brzo. Čeka nas dug put. Sve mjere koje će se zaoštravati ili popuštati, Hrvatska će morati primjenjivati. To ne bi trebalo biti samo na teret graničnih država, već bi u tome svi drugi trebali sudjelovati. Ovako nas se pretvara u graničare.

Istovremeno, dolaze nam i kritike iz Bruxellesa kada se postupa na način da se granica učini sigurnijom. Na žalost, granica se ne može učiniti tvrđom tako da se kaže ‘molim vas, nemojte tamo prolaziti’. Zna se koje su policijske metode sprječavanja i odvraćanja. po mom sudu je puno humanija metoda da se postavi ograda nego da se odvraćanje mora vršiti fizičkom snagom, a znamo što se pod time podrazumijeva. Naravno da se Bruxelles bunio i protiv toga. Po tom pitanju smo u nezahvalnoj situaciji, ali to je pitanje politike”, rekao je Cvrtila.