Šef Porezne objasnio kako se oporezuju gastarbajteri

Ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša gostujući u Dnevniku HTV-a na pitanje što radnike migrante čini poreznim obveznicima, rekao je da se radi o načelu oporezivanja svjetskog dohotka. Ističe kako je potrebno prijaviti porez.

'Hoće li on biti oporezivan, ovisno o ugovoru o sprječavanju dvostrukog oporezivanja između nas i zemlje izvora prihoda. To su obično susjedne zemlje, najčešće. Primjerice Slovenija, Austrija i neke druge zemlje s kojima imamo ugovor, gdje se uračunavaju porezi koji su plaćeni u tim zemljama, za razliku od nekih drugih zemalja gdje imamo isključivanje, kao s Njemačkom. Porez plaćen u Njemačkoj znači da nema više nikakvih davanja u Hrvatskoj', istaknuo je.

Kutleša kaže kako je Zakon na snazi od 1994. godine. Napominje kako tek od pristupa EU i kasnije dolazi do ozbiljnije i kvalitetnije razmjene podataka koji omogućavaju saznanje o nekakvim prihodima koji nisu dooporezovani u Hrvatskoj, ako za to postoje uvjeti.

Na pitanje, tko to mora platiti, Kutleša odgovara:

'Oni građani koji žive i rade u državi u kojoj nema poreza na dohodak ili je on jako nizak, za razliku od Hrvatske, a imaju ipak poreznu rezidentnost u Hrvatskoj, mogu biti zaduženi s većim iznosom poreza. Dok građani koji su platili taj porez u državi izvora prihoda u visini koja je na razini Hrvatske ne plaćaju, odnosno ne mogu biti zaduženi dvostrukim porezom', naglasio je.

Kutleša ističe kako je najbolje krenuti od nama susjednih zemalja s obzirom da nisu porezne stope koje utječu na oporezivanje u Hrvatskoj već na razini tih prihoda.

'Ako uzmemo da je kod nas osobni odbitak 4.000 kuna, odnosno na godišnjoj razini 48.000 kuna, dok je u nekim zemljama taj odbitak višestruko veći. Razlika u tom neoporezivom dijelu čini tu poreznu osnovicu koja se kasnije oporezuje u Hrvatskoj', kazao je.

Rekao je da je nije točan podatak koji je izašao u medijima - da 35.000 građana nije platilo porez.

'Taj podatak je očito pogrešno protumačen. Prema našim evidencijama 138.000 građana je prijavilo porez. Odnosno razmijenili smo podatke o tim porezima iz izvora DAk 1. Tu se zapravo radi o plaćama, imovini. Iz drugog izvora Dak2 gdje govorimo o računima, gdje imamo podatke o dividendama, kapitalu - nije nužno da se ti podaci mogu zbrojiti, oni se mogu odnositi na istog obveznika, na isti OIB', istaknuo je.

Kaže kako u ovom trenutku 'ne barataju brojkom' koliko ima obveznika koji nisu prijavili porez.

'Može biti da je projektno odrađen neki posao građana Hrvatske izvan Hrvatske za koji mi n‌emamo saznanja, ali smo ga razmijenili ovim putem. Mi smo razmijenili podatke za 2020. godinu. Još uvijek nismo razmijenili podatke za 2021. godinu. Sve to dolazi s odmakom i mijenja se iz dana u dan', rekao je.

Napominje kako su od veljače do sada imali preko 20.000 dobrovoljnih prijava.

Kada je u pitanju obročna otplata, kaže kako je to upravni postupak, kao i svaki drugi porezni postupak.

'Nakon donošenja rješenja, postoji u svakom rješenju uputa o pravnom lijeku, gdje se može izjaviti žalba Samostalnom sektoru za drugostupanjski upravni postupak, ali nakon toga i tužba, ukoliko smatraju da to porezno rješenje nije zakonito. Može se donijeti obročna otplata, ukoliko to obveznik zatraži, na 24 mjeseca maksimalno. S tim da, ukoliko su iznosi do 50.000 kuna - ne trebaju sredstvo osiguranja, one iznad potrebno je osigurati', zaključio je.