Šest ključnih pitanja o upadu ruskih dronova u Poljsku. Četvrto je posebno zabrinjavajuće
Slanje ruskih dronova preko Poljske označilo je eskalaciju neprijateljstava prema Europi. No što je zapravo ruski predsjednik Vladimir Putin time želio postići i kako će NATO reagirati?
Naime, incident otvara brojna pitanja o Rusiji, Poljskoj i NATO-u, od toga je li Kremlj namjerno poslao dronove u Poljsku, pa do toga jesu li Varšava i Savez dovoljno prilagodili svoje obrambene sustave realnostima modernog ratovanja dronovima, piše Politico.
Što se dogodilo nad istočnom Poljskom?
Premijer Donald Tusk tvrdi da je poljski zračni prostor povrijeđen 19 puta. Poljski borbeni zrakoplovi F-16, nizozemski F-35 i drugi zrakoplovi reagirali su i srušili najmanje četiri drona.
"Nema sumnje u agresivne namjere Rusije", izjavio je Tusk pa pozvao na aktiviranje članka 4. NATO saveza.
Slučajnost?
Poljska i druge NATO zemlje na granici, poput Rumunjske, i ranije su imale izolirane incidente s ruskim dronovima otkako je počela invazija na Ukrajinu. Ali ovo je prvi put da je nad jednom saveznicom zabilježen tako velik broj dronova i prvi put da su ruski dronovi oboreni.
Njegov stav potvrdili su i drugi.
"Nema razloga sumnjati da je riječ o pogrešci u navigaciji", kazao je njemački ministar obrane Boris Pistorius.
Stručnjak sa sveučilišta u Oslu, Fabian Hoffmann, ocijenio je da putanje dronova pokazuju promišljenu akciju Moskve.
No, britanski ministar obrane John Healey upozorio je da postoje kontradiktorna izvješća i nema konačne procjene o motivima.
"Što god bila namjera, napadi su bili opasni, neodgovorni i narušili su poljski i NATO suverenitet."
Istraživač dronova sa Sveučilišta King’s College u Londonu, Zachary Kallenborn, rekao je da zasad vlada oprez u reakcijama.
Što govore u Kremlju?
Moskva je prva reagirala optužujući Ukrajinu.
"Znamo jedno, ti su dronovi došli sa strane Ukrajine... Nema dokaza da su ruskog podrijetla", izjavio je Andrej Ordash, ruski otpravnik poslova u Varšavi.
Glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je da Kremlj ne želi komentirati, dodajući da EU i NATO Rusiju optužuju na dnevnoj bazi, bez argumenata.
Rusko ministarstvo obrane kasnije je priopćilo da je napadalo vojne ciljeve u zapadnoj Ukrajini, a ne Poljskoj, te da dronovi imaju domet do 700 km, sugerirajući da iz Rusije ne bi mogli dosegnuti Poljsku. Ipak, dodali su da su spremni na konzultacije s Poljskom.
Dio ruskog plana?
Unatoč neuspjelim pokušajima Donalda Trumpa da zaprijeti Putinu i zaustavi rat, Rusija je posljednjih tjedana pojačala agresiju.
Pokrenula je najveće napade na ukrajinske gradove do sada, ispalila je više od 800 dronova i raketa, a jedan je pogodio glavnu vladinu zgradu u Kijevu. Pogođena je i američka tvornica u zapadnoj Ukrajini, kao i misija EU-a i British Council u kolovozu.
"Ovo je poruka Moskve da nije zainteresirana za mir", istaknuo je ekonomist Timothy Ash.
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi general Ben Hodges navodi da je incident bio namjeran i da pokazuje Putinovu sklonost riziku, podsjećajući da u Poljskoj boravi oko 8000 američkih vojnika.
Hoffmann je dodao da ovakvo ponašanje odražava slabost Europe.
"Rusija nema poštovanja prema Europi, a realnost je da ekonomski stoji jako loše. Zato bira eskalaciju, vidi priliku."
Što ovo govori o vojnoj spremnosti Poljske i NATO-a?
Iako su Poljska i saveznici otkrili i srušili dio dronova, incident je pokazao manjkavosti.
"Ovo nije nešto za što se koriste F-16 ili F-35", objasnio je Hodges.
Profesor strateških studija Phillips O’Brien ocijenio je da NATO nakon tri godine rata i dalje nije spreman za rusku prijetnju.
"Sinoćnji napad bio je svojevrsna proba i pokazao je da Savez nije ozbiljno pripremljen."
Ukrajina, koja se svakodnevno suočava s napadima, reagira brže i jeftinije. U jednoj noći presrela je 386 od 415 dronova i 27 od 43 rakete.
Kako NATO može odgovoriti?
Savez je svjestan da mora ojačati protuzračnu obranu. Bivša glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu podsjetila je da je glavni tajnik Mark Rutte pozvao na petostruko povećanje kapaciteta.
Hodges je predložio veliku multinacionalnu vježbu protuzračne obrane, promjenu pravila za zračne patrole nad Baltičkim i Crnim morem kako bi mogle rušiti ruske dronove te uvođenje zone zabrane letenja nad zapadnom Ukrajinom.
"Iznad Ukrajine ionako nema ruskih aviona pa to ne bi bila eskalacija", poentirao je.
