Šimpraga stiže u Drnje kako bi riješila situaciju s Romima, župan ostao zatečen: 'Nitko nam nije javio'

Šimpraga je u izjavi HINA-i najavila da će u pratnji zastupnika Veljka Kajtazija i ravnatelja Vladinog ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alena Tahirija obići općinu Drnje, u kojoj su bile znatne štete od poplava. Stradalo je i romsko naselje Autoput, gdje su nakon poplave porušeni stambeni objekti u kojima su živjeli Romi.

Razgovor i suradnja s lokalnom zajednicom pomažu integraciji

"Očekujem da će policija i sve druge nadležne službe ubrzo utvrditi sve činjenice vezane za taj slučaj, a Vlada će putem Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma te putem nadležnih tijela, u suradnji s Općinom Drnje i županijom, pružiti pomoć ljudima koji su ostali bez krova nad glavom jer znamo da kreće školska godina i dolaze hladniji dani", rekla je Šimpraga.

Općina Drnje i Hlebine, gdje su se stanovnici usprotivili doseljenju romske obitelji, proteklih su dana postali sinonim sukoba starosjedioca s romskom zajednicom, iako je pojam starosjedioci, barem u općini Drnje, upitan jer su i sami Romi tamo prisutni barem 200 godina.

Što se tiče stanja u Hlebinama, Šimpraga kaže da zna samo ono što je izašlo u medijima, a u ponedjeljak će nastojati dobiti podrobnije informacije. Poručila je kako očekuje od svih aktera da poštuju dosegnute standarde zaštite manjinskih prava i u suradnji s predstavnicima nacionalnih manjina i nadležnim institucijama rade na rješavanju problema.

Predrasude vezane uz Rome

U hrvatskom društvu postoje predrasude vezane za romsku manjinu i izazovi u integraciji romske zajednice, ali Šimpraga smatra da razgovor i suradnja s lokalnom zajednicom može donijeti pozitivne promjene i bolju integraciju.

"Lani smo obilježili 20 godina od donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, kao ključnog i temeljnog dokumenta za zaštitu i promociju ljudskih i manjinskih prava u Hrvatskoj. Donošenje Ustavnog zakona nije bilo važno samo za manjine u Hrvatskoj već i za cjelokupni vanjskopolitički položaj Hrvatske i pristupanje euroatlantskim integracijama", podsjetila je.

Komentirajući to što je načelnica općine Hlebine Božica Trnski bila uključena u organiziranje prosvjeda protiv romske obitelji, Šimpraga je iskazala zabrinutost takvom praksom lokalne političarke.

"Svi akteri političkog života, od lokalne do državne razine, imaju odgovornost raditi na smirivanju napetosti u društvu i rješavanju problema na zakonit i odgovoran način, s ciljem dobrobiti svih stanovnika na svom području", poručila je.

Županijska Civilna zaštita pomogla Romima nakon poplave

Koprivničko-križevački župan Darko Koren ocijenio je kako je to prije svega nacionalno pitanje, a potom problem koji se mora riješiti na razini općina. Što se njegove uloge tiče, ustvrdio je kako se "nema potrebe previše miješati tamo dokle ne sežu njegove ovlasti, u suprotnom će na sebe navući negativne reakcije".

Kaže da je njegov jedini doticaj s problemom u općini Drnje uvid u fotografije u medijima. Iz njih se može zaključiti da su tamošnji Romi živjeli u krajnje neprimjerenim uvjetima za 21. stoljeće.

Osim toga, iz ureda župana kažu kako ih nitko nije obavijestio o skorašnjem Šimpraginom obilasku "problematične općine", pa će tek u utorak znati kako mogu doprinijeti rješavanju problema koji se širi županijom.

'Pružili smo potrebnu pomoć'

Zamjenik župana Ratimir Ljubić, ujedno i prvi čovjek županijske Civilne zaštite, tvrdi da nisu sjedili skrštenih ruku nakon poplave, već su pomogli Romima.

"Nakon poplave smo im osigurali privremeni smještaj u školskoj dvorani i pružili potrebnu logističku pomoć. Općini Drnje smo nudili da putem Civilne zaštite zatraže stambene kontejnere, no odgovorili su nam da to nije potrebno jer rade na njihovu trajnom smještaju", rekao je Ljubić.

Mnogi načelnici imaju probleme

Mnogi načelnici općina Koprivničko-križevačke županije kažu da imaju problema s romskom manjinom, ali postoje i i dobri primjeri uključivanja manjinske zajednice u suživot s većinskim stanovništvom.

Načelnik općine Legrad Ivan Sabolić kaže kako se u njihovu općinu iz Međimurja doselilo nekoliko romskih obitelji još u vrijeme kad je ministrica za socijalnu skrb bila Jadranka Kosor. Za njenog mandata potopljeno je nelegalno romsko naselje uz Dravu, koje je bilo na granici s Međimurskom županijom.

Ti su ljudi preko noći ostali bez krova nad glavom, pa smo odlučili da se Romima dodijeli novac kojim će kupiti legalne kuće u obližnjim selima, rekao je.

"Nekolicina njih kupila je kuće u općini Legrad, a među njima i problematična obitelj s kojom su mještani i policija neprestano imali posla", prisjeća se Sabolić.

Problematičnu obitelj razriješili sami Romi

Nakon toga su sazvali sastanak na koji su pozvali cijelu romsku zajednicu, predstavnike policije i Centra za socijalnu skrb te izložili problem koji je razriješila sama romska zajednica.

Suprotstavili su se problematičnoj obitelji rekavši da svojim postupcima otežavaju život ostalim Romima, koji su imali normalne odnose sa starosjediocima, pa se nedugo nakon toga ta obitelj iselila iz njihove općine.

Od tada legradski Romi sve više doprinose razvoju kraja u kojem žive. U početku je socijalnu pomoć primalo otprilike 20-ak romskih obitelji. Uredbom je odlučen da svatko tko prima pomoć, bez obzira na narodnost, mora nekoliko sati odraditi za dobrobit zajednice.

Romi su se bez problema odazivali pozivu i pokazali se kao vrijedni ljudi. Danas ih na obavezni rad dolazi otprilike troje, svi ostali su našli stalan posao. Neki rade u lokalnom komunalnom poduzeću, drugi kod privatnika, a ima i onih koji su otišli "trbuhom za kruhom" u zapadne zemlje. Novcem koji tamo zarađuju, kaže Sabolić, uzdržavaju svoje obitelji koje su ostale u Legradu.