SKUPA OBVEZNICA: Cijena zaduživanja za Hrvatsku u godinu dana i više nego udvostručena, investitori nas trpaju u isti koš s Grčkom
Ministarstvo financija izvijestilo je da je u srijedu izdalo euroobveznicu na međunarodnom tržištu kapitala u ukupnom nominalnom iznosu od 1,25 milijardi eura s dospijećem 2032. godine.
Godišnja kuponska kamatna stopa na novu euroobveznicu iznosi 2,875 posto, a prinos koji su ostvarili kupci primarnog izdanja 2,975 posto. Dobra vijest glasi da će se prikupljenim sredstvima isplatiti desetogodišnja euroobveznica koja dospijeva 30. svibnja i nosi višu kamatnu stopu od 3,875 posto.
No loša je vijest ta da je cijena zaduživanja osjetno skočila u odnosu na prethodna izdanja obveznica. Zadnji put na međunarodno tržište kapitala Hrvatska je izašla prije nešto više od godinu dana (ožujak 2021.). Tada je izdana 12-godišnja obveznica s dospijećem 2033. godine i u nominalnom iznosu od milijardu eura, uz godišnju kuponsku kamatnu stopu od 1,125 posto i prinos od 1,257 posto.
Dakle traženi prinos na ovogodišnju 10-godišnju obveznicu više se nego udvostručio u odnosu na prošlogodišnje izdanje približno iste ročnosti.
Na iznos zaduženja od milijardu eura razlika u kamatnoj stopi od 1,75 postotnih bodova znači dodatni godišnji trošak za proračun od 17,5 milijuna kuna.
Ministar Marić zadovoljan je plasmanom euroobveznice unatoč visokom prinosu
Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL
Osjetan rast kamatnih stopa posljedica je zaoštravanja monetarne politike središnjih banaka u borbi protiv rastuće inflacije.
Ipak, pomalo je iznenađujuća visina kamatnih stopa na novo izdanje s obzirom na to da su se zadnjih dana prinosi na desetogodišnje hrvatske obveznice na sekundarnom tržištu kretali oko 2,10 posto. No financijski stručnjaci naglašavaju da je trgovanje hrvatskim obveznicama slabo likvidno te da tržišni prinosi nisu pokazivali pravu sliku cijene zaduživanja.
Traženi prinos od gotovo tri posto pokazuje kako nas uistinu vide investitori. Taj je prinos gotovo dva postotna boda iznad njemačkog. Prinos koji ulagači zahtijevaju za posuđivanje sredstava vladama odražava inflacijska očekivanja i vjerojatnost da će dug biti otplaćen.
Javni dug europskih zemalja izražen udjelom u BDP-u
Izvor: Eurostat / Autor: Neven Bučević/tportal.hr
Kada promatramo zemlje nove Europe, primjetno je to da one koje su u eurozoni imaju osjetno povoljnije uvjete zaduživanja. Primjerice, trenutni prinos na slovenske obveznice iznosi 1,755 posto, na slovačke 1,566 posto, a na litavske 1,60 posto. Ulagači stavljaju Hrvatsku u isti red s Grčkom, čije obveznice dostižu prinos od 2,86 posto.
Kada je riječ o visini javnog duga, Hrvatska se nalazi u zoni visoke zaduženosti, ali ispod europskog prosjeka. S udjelom duga u BDP-u od 82,4 posto, vodeći smo među zemljama nove Europe, a najbliža nam je Slovenija.
Najnižu razinu javnog duga bilježi Estonija, svega 19,6 posto BDP-a. Iznimno nisku razinu duga imaju i Bugarska (24,2 posto) te Luksemburg (25,3 posto).
Izvor:tportal.hr/Foto: PIXSELL
