Slivne vode kao rupa bez dna: Gdje završava novac građana

Nakon što su obilne kiše u četvrtak i petak uzrokovale iznenadne i silovite poplave na širem području Slavonije, stanje se jutros djelomično stabilizira, ali opasnost još nije potpuno prošla. Najteže su pogođeni dijelovi Virovitičko-podravske i Osječko-baranjske županije, gdje je voda prodrla u kuće, zatvorila prometnice i prouzročila veliku materijalnu štetu.

Voda se povlači, ali sve službe ostaju na terenu

U Đurđenovcu, gdje se voda izlila iz više potoka, više od 200 kuća našlo se u kontaktu s vodom. Potok Bukvik, čija je razina jučer naglo narasla, jutros lagano opada. Iako nije bilo potrebe za evakuacijom, sve službe, uključujući civilnu zaštitu i vatrogasce, ostaju na terenu kako bi nadzirale situaciju i pomogle lokalnom stanovništvu.

– Tijekom dana dogodilo se nešto zaista vrlo čudno – tolike bujice s nekoliko strana koje su praktički potopile Đurđenovac. Nikad do sada ovo područje nije bilo ugroženo – izjavio je Mate Lukić, načelnik Stožera civilne zaštite Osječko-baranjske županije.

Najteže u Orahovici, Zdencima i Slavonskim Barama

Na području Virovitičko-podravske županije stanje je osobito teško bilo u općinama Zdenci i Crnac, kao i u naseljima Nova Bukovica, Jelkovac i Slavonske Bare. Rijeka Vučica se izlila u noći, a voda je prodrla u desecima kuća. Iako je razina vode jutros pala za otprilike pola metra, nova kiša koja se očekuje tijekom dana i dalje izaziva zabrinutost.

– Najvažnije je da prestane kiša na Papuku jer voda dolazi od tamo. Od Našica do Slatine pale su velike količine oborina – upozorio je gradonačelnik Orahovice Saša Rister.

Unatoč naporima da se obrani naselja gradnjom zečjih nasipa, voda se i dalje izlijeva na određenim područjima. Neka sela, poput prigradskog naselja Kokočak, postala su teško dostupna, ali su im službe uspjele dostaviti vodu i potrebnu pomoć.

Građani bijesni na Hrvatske vode

U Orahovici i okolici građani su izrazili nezadovoljstvo stanjem vodotoka i nedostatkom održavanja. Pojedinci tvrde da se ne vadi pijesak iz korita i da bentovi nisu adekvatno podignuti.

– Voda ne dolazi direktno iz korita, nego s više stotina metara udaljenosti – kazao je Zvonko Mamula iz Orahovice, čija je obiteljska imovina također oštećena.

Civilna zaštita i vojska u punoj pripravnosti

Ministrica zaštite okoliša Marija Vučković i generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković obišli su jučer pogođena područja. Istaknuli su da su sustavi obrane često preopterećeni u ovakvim ekstremnim situacijama, ali da se zahvaljujući ranijim ulaganjima u retencijske sustave i prognozne modele situacija ipak djelomično stavlja pod kontrolu.

– Nijedan sustav nije dimenzioniran na ovakve količine oborina – naglasio je Đuroković.

Prognoza: Nova kiša mogući problem

Iako je jutros situacija na nekim lokacijama mirnija, vremenska prognoza ne ulijeva potpuni optimizam. Novi oborinski val mogao bi dodatno opteretiti već poplavljena područja, pa su sve žurne službe i dalje u visokoj pripravnosti.

– U pet županija na području Hrvatske imamo izvanredne situacije uzrokovane velikim količinama kiše – rekao je ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite Damir Trut.

Za sada, unatoč velikoj šteti, nema ljudskih žrtava, a sve institucije apeliraju na građane da se pridržavaju uputa i budu spremni za moguće daljnje intervencije.

Naplaćuju, a ne održavaju: Hrvatske vode i “slivne vode” – gdje završava naš novac?

Dok brojna područja u Hrvatskoj ovih dana trpe posljedice poplava, mnogi građani postavljaju isto pitanje: zašto plaćamo naknade za “slivne vode”, a kanali i vodotoci su zapušteni?

Hrvatske vode, prema Zakonu o vodama, zadužene su za upravljanje vodnim resursima Republike Hrvatske, što uključuje održavanje rijeka, potoka, kanala i sustava za obranu od poplava. Jedan od izvora njihovog financiranja su naknade za uređenje voda, koje plaćaju gotovo svi građani – bilo kroz račune za komunalije, bilo direktno kao vlasnici zemljišta i nekretnina.

Te naknade bi, barem na papiru, trebale služiti za:

• čišćenje i redovno održavanje vodotoka i kanala,

• jačanje nasipa i drugih građevina za zaštitu od poplava,

• melioracijske sustave i

• upravljanje slivnim područjima.

Međutim, stvarnost na terenu pokazuje nešto drugo. Godinama se upozorava da se sustavi ne održavaju redovito, da su mnogi potoci zatrpani raslinjem, smećem i sedimentom, a da su nasipi zanemareni ili u lošem stanju.

Što zapravo plaćamo?

Građani i lokalne inicijative traže odgovore – zašto plaćamo ako se usluge ne izvršavaju? Gdje su planovi, izvješća i troškovnici koji bi pokazali koliko se novca prikupi i gdje se on ulaže? U mnogim slučajevima, lokalne samouprave pokušavaju same očistiti kanale, ali bez podrške Hrvatskih voda to često ostaje nedovoljno.

Vrijeme je za odgovornost

Sustavi obrane od poplava ne smiju funkcionirati samo kad je voda već poplavila kuće, polja i ceste. Održavanje mora biti redovito i plansko, a ne reaktivno i improvizirano. Ako već godinama plaćamo tzv. “slivne vode”, onda imamo pravo i očekivati da se naši vodotoci održavaju kako treba.

Građani, udruge i općine pozivaju Hrvatske vode da pokažu transparentnost, predstave konkretne podatke o utrošku sredstava i hitno krenu s provedbom radova tamo gdje je najpotrebnije.