Slučaj Gabrijele Žalac: Državne institucije upozorene na skandal još 2018.?

Splitska tvrtka žalila se još 2018. Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave da je natječaj zbog kojega je nedavno uhićena Gabrijela Žalac namješten te da će teško oštetiti proračun, piše u subotu Jutarnji list.

Dok još nitko u javnosti nije ni slutio kako tadašnja ministrica Gabrijela Žalac doista namjerava riješiti nabavku za Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, što je sada svima poznato kao “afera softver”, splitska informatička tvrtka Enel-Split jasno je i otvoreno u svojoj žalbi napisala da ta nabava ne valja i zašto ne valja.

Štoviše, rekli su da je jasno da je u pitanju pogodovanje, kao i doveli u pitanje procijenjenu vrijednost posla od 13 milijuna kuna (bez PDV-a) te naveli da se potencijalno oštećuje državni proračun.

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave njihovu je žalbu, međutim, glatko odbila u srpnju 2018. godine kao neosnovanu pa je Enel-Split još morao platiti i 5000 kuna troška žalbenog postupka. Žalili su se u lipnju 2018. godine i osporavali zakonitost dijela dokumentacije o nabavi tog informacijskog sustava za strateško planiranje i upravljanje razvojem (SPUR) te su predlagali da se poništi otvoreni postupak javne nabave.

Ne samo da su ustvrdili da ne dostaje jasan opis predmeta nabave nego je, kažu, bilo nemoguće procijeniti količinu posla potrebnu za izvršenje tog zadatka, kao i cijenu ponude.

Kako je u tekstu natječaja stajalo da je krajnji rok za isporuku programskog rješenja 30 dana od potpisa ugovora, a navodi se također da će se provoditi prilagodbe funkcionalnosti programskog rješenja tijekom 12 mjeseci (u skladu s podzakonskim aktima koji proizlaze iz Zakona o sustavu strateškog planiranja u upravljanja razvojem RH), splitsku je informatičku tvrtku to navelo da posumnja da s tom nabavom nešto ozbiljno nije u redu.

Iz Enela su stoga u žalbi napisali – a citiramo prema rješenju Državne komisije – da je “kontradiktoran zahtjev za isporukom gotovog funkcionalnog rješenja u roku 30 dana, kao i po kojim kriterijima je to gotovo funkcionalno rješenje ako se nakon isporuke prilagođavaju funkcionalnosti 12 mjeseci”.

Dodaju kako je u dokumentaciji jasno napravljena distinkcija između usluga održavanja, korisničke podrške i tehničke podrške, “iz čega proizlazi da se ne radi o isporuci nikakvog gotovog funkcionalnog rješenja, nego o pogodovanju subjektu koji ima već razvijenu platformu s traženim funkcionalnostima iz natječajne dokumentacije, a koja je sasvim beskorisna bez dodatne prilagodbe idućih 12 mjeseci, čime naručitelj ograničava tržišnu utakmicu”, donosi Jutarnji list.