Španjolska ministrica: Madrid želi Hrvatsku u OECD-u

Španjolska podržava ulazak Hrvatske u OECD te s njome želi raditi na proširenju Europske unije na zapadni Balkan, gdje su pak najveći napredak pokazale Albanija i Sjeverna Makedonija, rekla je španjolska ministrica vanjskih poslova María Aránzazu Gónzalez Laya u intervjuu za Hinu.

Ona je još u listopadu u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), klubu 37 industrijski najrazvijenijih zemalja, rekla da organizacija treba prihvatiti Hrvatsku, Argentinu, Brazil, Bugarsku, Peru i Rumunjsku "jer su napravile svoju zadaću". 

Hrvatska, međutim, tada nije bila primljena u OECD. Pristup službenog Zagreba blokira Slovenija zbog nepriznavanja arbitražne presude o granici, a niti američka administracija Donalda Trumpa nije bila sklona prihvatu novih članica. 

"Mi smo rekli da zemlje koje ispunjavaju uvjete moraju ući u organizaciju. Od toga ne smijemo raditi političko pitanje, nego to mora ostati tehničko pitanje. Pregovori su tu jasni, kada zemlja ispuni kriterije treba postati članica OECD-a", rekla je Gónzalez Laya (51) u sjedištu španjolskog ministarstva vanjskih poslova u centru Madrida. 

Ona smatra da bi Hrvatska članstvom u OECD-u dobila svojevrsnu potvrdu međunarodnog ugleda.

Radman u Madridu

Gónzalez Laya će se u utorak u Madridu susresti s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom s kojim želi produbiti već dobre odnose dviju država.

"Želimo dati impuls bilateralnim odnosnima s Hrvatskom koji su dobri, bez poteškoća i sporova, a imaju potencijal koji je nedovoljno iskorišten. Međusobna trgovinska razmjena se kreće oko 600 milijuna eura a može biti puno veća od toga", kazala je. 
Najavljuje i da će dio razgovora, osim jačanja gospodarskih odnosa, biti posvećen kulturi.

"U Hrvatskoj je španjolski jezik u modi, u Španjolskoj je pak Hrvatska popularna turistička destinacija. Obje zemlje imaju sličnu viziju turizma pa imamo jednu agendu koju želimo produbiti", rekla je Gónzalez Laya koja je od siječnja 2020. godine ministrica u lijevoj koalicijskoj vladi premijera Pedra Sáncheza. Prije toga je bila direktorica Međunarodnog trgovinskog centra (ICT), zajedničke agencije WTO-a i UN-a.

Španjolska i Hrvatska su među najpopularnijim ljetnim turističkim destinacijama u EU a Gónzalez Laya vjeruje da će ovo ljeto biti povoljnije od prošlog. 

"Od lipnja bi smo trebali imati zajednički (europski) certifikat o cijepljenju koji bi osigurao siguran ulazak gostiju u naše zemlje pa podržavamo taj dokument, baš kao i Hrvatska. Vjerujemo da ćemo biti u poziciji otvoriti svoje granice i cijepljenim putnicima iz trećih zemalja", zaključila je.

Zapadni Balkan

Ona će se susresti s hrvatskim ministrom vanjskih poslova nakon što je u svibnju 2019. njezin prethodnik na funkciji Josep Borrell, sadašnji visoki predstavnik EU, posjetio Zagreb.

Šefica španjolske diplomacije naglašava da je i zapadni Balkan u fokusu španjolske vanjske politike. 

"Mi primjećujemo aspiracije tamošnjih zemalja prema članstvu u EU kao načinu za stabiliziranjem tog područja i kako bi ono dobilo novu dimenziju sigurnosti i prosperiteta, a to je upravo ono što mi želimo", izjavila je ministrica dodavši da Španjolska s Hrvatskom, Slovenijom i Austrijom radi na temi proširenje EU-a na zapadni Balkan. 

"Španjolska ne samo što jest za proširenje već radi kako bi pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, dvjema zemljama koje su najviše uznapredovale, dobili dodatno ubrzannje. Radimo i na tome da pregovori uznapreduju i sa Srbijom i Crnom Gorom, a također da uznapreduju i s BiH. Naša je želja napredak u pregovorima sa svim zemljama kandidatima, temeljem zasluga svake od njih u provođenju reformi", napomenula je Gónzalez Laya.

Španjolska je uz Grčku, Cipar, Slovačku i Rumunjsku jedna od pet zemalja EU-a koje ne priznaju neovisnost Kosova. 

"Mi smo jasni po pitanju zaštite cjelovitosti zemalja. Zbog toga ne priznajemo Kosovo kao takvo, ali smo također rekli da svoje nade polažemo u dijalog između Prištine i Beograda. Smatramo da se dijalogom može postići sve, a bez njega ništa", rekla je ministrica.

Dva zajednička interesa u EU 

Španjolska i Hrvatska unutar EU-a imaju dva zajednička interesa. Jedan je zajedno braniti kohezijsku politiku, kojom Bruxelles iz zajedničkog proračuna preko fondova financira manje razvijene dijelove EU-a, jer obje zemlje povlače više novca nego što u njega uplaćuju. 

Španjolska koja je u EU od 1986. i Hrvatska kao najmlađa članica nalaze se u skupini "prijatelja kohezije", grupi zemalja koja se usprotivila nastojanjima sjevernih zemalja da se smanji iznos novca u tu svrhu od 2021. do 2027. godine. Sjeverne zemlje više uplaćuju u zajednički proračun nego povlače iz njega.

"Premda Španjolska nakon ulaska Hrvatske i drugih zemalja prima manje novca iz zajedničkog proračuna nego ranije, želi da ta politika stigne i u te zemlje jer je za nas značila uspjeh. Pomoću nje smo izgradili infrastrukturu i popravili javne usluge. Kohezijska politika je dobar način kako dati dodatni zamah Europskoj uniji", rekla je Gónzalez Laya. 

"Nemojmo zaboraviti da veliki dio profita sjevernih zemalja dolazi zahvaljujući postojanju velikog tržišta koje čine južne zemlje unutar EU-a. Dio tog tržišta su "prijatelji kohezije" gdje svoj interes imaju kompanije iz sjevernih zemalja", dodala je.

Španjolska je u siječnju predstavila strategiju svoje vanjske politike za razdoblje do 2024. godine. Jedan od stupova je nazvan "Više Europe" putem kojeg Madrid želi produbiti projekt Europske unije, oslabljen izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva, te biti "čvorišna zemlja" u postizanju konsenzusa među 27 članica u svim područjima. 

Istovremeno, Španjolska želi biti lider u politikama na Sredozemlju, što je drugi interes kojeg dijeli s Hrvatskom unutar EU-a, premda je Zagreb zasad pasivniji u tom području.

"Nama je mediteranska politika iznimno bitna jer smo mediteranska zemlja i zato što stabilnost na Mediteranu znači i stabilnost za Španjolsku i ostatak EU-a. Zato smo insistirali u razgovorima s drugim zemljama EU da svi posvetimo više pažnje istočnom Mediteranu", rekla je ministrica spomenuvši područja poput klimatskih promjena, migracija, gospodarstva i demokracije.

"Potaknuli smo i strategiju južnoj susjedstva unutar EU-a. Vodi se rasprava koja bi se trebala pretvoriti u konkretni plan između EU-a i svake zemlje južnog susjedstva pa ćemo se sastajati kako bi smo razmatrali na koji način će se ti planovi ispunjavati", dodala je uz napomenu kako će biti organizirani i forumi na kojima će sudjelovati i Hrvatska.

Miho Dobrašin