Sprema se konačan pad osebujnog zastupnika: Njegov dvostruki salto mortale može mu uzeti sve
Hrvoje Zekanović, nekadašnji veliki protivnik HDZ-a i premijera Andreja Plenkovića bio je istaknuti član oporbe te je slovio za jednog od glasnijih zastupnika koji zna pogoditi političku metu i svidjeti se biračima. Ipak, njegova politička karijera je puna promjena, turbulencija i prevrata te je ta kritika Plenkovića vrlo brzo prerasla u ‘spašavanje vojnika Andreja’. Tako je u 2024. super izbornoj godini gotovo nevjerojatno slušati na koje sve načine Zekanović brani nekada mu mrzak Plenkovićev HDZ i samog šefa vladajuće koalicije.
Nekada je Zekanović koji je prvi put ušao u Sabor na listi HDZ-a, kao nekadašnji zastupnik Hrvatskih suverenista redovito baštinio suverenističke i ‘domoljubne’ vrijednosti i teme te prkosio proeuropskom centrističkom HDZ-u kojega je optuživao da se odmaknuo od Tuđmanovih vrijednosti. No, stara je narodna da ‘svatko ima svoju cijenu’ pa tako popularni Zeko od rujna 2022. podržava vladajuću većinu u Saboru, a nakon što je u siječnju 2022. izbačen iz Hrvatskih suverenista. Tome je doprinijelo njegovo izlaganje u Saboru kad je zbog stava o cijepljenju žestoko prozvao oporbene kolege s čime si je, mnogi misle i namjerno, odredio sudbinu izbacivanja iz stranke.
Bilo kako bilo, ovaj osebujni političar u Šibeniku slovi za moćnog aktera, danas je vjeran Plenkovićevim zastupnicima te vrlo vješto upakirava svoju podršku nekadašnjim protivnicima. Radi to najčešće na način da, dok oporba proziva vladajuće, on ignorira temu i napada oporbene perjanice. Najčešće su to šef SDP-a Peđa Grbin i najglasniji Mostovac Nikola Grmoja. A kako je došlo do toga da Zeko promijeni kožu?
Ogroman projekt
Ljudi dobro umreženi u šibenskom kraju svjedoče kako je ključno bilo Zekanovićevo preuzimanje šibenske tvrtke Batižele i cijelog velikog projekta valorizacije prostora bivše Tvornice elektroda i ferolegura u Šibeniku. Veliki je to dogovor koji je Zekanović, navodi se, dobio u miraz za salto mortale u Saboru i mijenjanje političke strane. Riječ je inače o vrlo vrijednom gradskom resursu od 22 hektara zemljišta u središtu grada, uz more, 500 metara zračne linije od stare gradske jezgre i katedrale svetog Jakova, pod zaštitom UNESCO-a.
“A šta će nam ono. Mislim da je poslužio kao ‘bijesan pas’ u Saboru i dobro udarao Mostovce i SDP-ovce. Ali ne treba nam na izborima, on je ovisan o nama, ne mi o njemu”, rekao nam je dobro upućeni izvor iz HDZ-a.
Je li ovo kraj?
Politički analitičari su podijeljeni te neki smatraju kako je ovo kraj Hrvoja Zekanovića, a neki mu daju još jednu šansu.
Politički analitičar i komentator Karlo Jurak smatra da Zekanović ima šanse o(p)stati saborski zastupnik. “Mislim da će mu HDZ dati mjesto na listi. To će biti jedna od ‘točkastih’ koalicija, u izbornoj jedinici gdje je Šibenik, HDZ će ići s HDS-om, tom malom poznatom Zekanovićevom strankom”, smatra Jurak. “To su već napravili 2016., zašto ne bi opet? Kao što će u ‘točkastoj’ koaliciji gdje je Bjelovar staviti HSLS i Hrebaka visoko”, rekao je Jurak.
S druge strane, politički analitičar i komunikacijski stručnjak Zoran Pucarić ne vjeruje da Zekanović ima političku budućnost: Zavisi hoće li istraživanje pokazati da je dovoljno popularan, a mislim da nije. On je potrošen. A postoje brojna gladna usta u stranci, a samo 14 mjesta. Teško je sve zadovoljiti”, smatra Pucarić. Na sličnom je tragu i prekaljeni Davor Gjenero koji je dao malo širu analizu političkih aktera poput Hrvoja Zekanovića.
Gjenero: Ima šanse, ali ovisi o gazdama
“Zekanović je parlamentarni zastupnik. On će opet ući samo ako ga HDZ stavi na listu svoju listu. On kao neovisan ili predstavnik stranke uime koje sad formalno djeluje ne može platiti cijenu ulaska u parlament. Ne može preći prag u svojoj jedinici. On nije politički čimbenik u pravom smislu riječi. Pravilo je da sve one političke opcije koje ne mogu platiti cijenu ulaska u parlament, u parlamentu ne mogu niti zastupati političke stavove i političke interese onih koji su ih izabrali. Nego se orijentiraju prema političkim interesima one strukture koja bi im mogla osigurati reizbor, odnosno većina tih zastupnika ne zbog korupcijskih nego interesnih razloga počne surađivati u vladajućoj većini”, pojasnio je Gjenero.
Smatra kako raspuštanje parlamenta za takve političare znači kraj. “Njih na to sili interes da do maksimuma produže svoj politički život. Za takve aktere uvijek raspuštanje parlamenta znači i kraj političke karijere. Ja ne mogu ocijeniti u ovom razdoblju u kojem djeluje kao dio parlamentarne većine je li toliko zadužio HDZ da bi se nekog odrekli u parlamentu njemu u korist. Nije moguće vidjeti da zastupa neke konzistentne javne politike koje bi osiguravale parlamentarni status. On nije parlamentarni zastupnik u pravu smislu, kao ni drugi akteri koji su unaprijed svjesni da ne mogu osigurati vlastiti reizbor.
U promjeni njegovih pozicija i obrate nije vrijedno posebno ulaziti. Moram priznati da mi je bio izrazito simpatičan u nastupu kad je čvrsto zagovarao cijepljenje u korona krizi, dio njegovih birača mu je s druge strane to snažno zamjerio jer nije u skladu s nekim prioritetima koje on zagovara. Moram priznati da nisam tada vjerovao da je to uvod njegovom pristupanju većini, no to se dogodilo. On je s HDZ-om bio u Šibeniku u koaliciji i prije toga tako da zapravo nikakvo iznenađenje se nije dogodilo. Mislim da niti on ne računa na neki nastavak karijere”, zaključio je Gjenero.
Podsjećamo, ove nas godine očekuju trostruki izbori: za Europski parlament, Hrvatski sabor i predsjednički. Zna se da ćemo na europske izbore u lipnju, a predsjedničke koncem godine. Još nije poznato kad nas očekuju izbori za hrvatski parlament.
