Srbi sami uklanjaju dijelove spomenika koje bi Penava rušio
Dužnosnici DP-a po hrvatskim županijama predaju nadležnim tijelima zahtjeve za rušenje spomenika koje drže nepoćudnima
Zakon o grobljima veliki je politički uspjeh Domovinskog pokreta, makar se njegov najvažniji dio, koji je predmet političkih prijepora, još nije ni počeo primjenjivati na terenu. Taj je dokument, na inicijativu Domovinskog pokreta s ciljem da država ukloni nadgrobne spomenika Srba kojima se "veliča agresija na Hrvatsku i vrijeđa Domovinski rat", u Saboru izglasan krajem travnja. Dužnosnici DP-a trenutačno po hrvatskim županijama predaju nadležnim tijelima zahtjeve za rušenje spomenika koje oni smatraju nepoćudnima. Ali, prije nego što je o tome donesena ijedna odluka, a postoji i zakonsko pravo žalbe Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Srbi već sami unaprijed miču dijelove nekih nadgrobnih spomenika.
Redizajn
Pravi mauzolej Vukašinu Šoškoćaninu u Borovu, koji je je poslužio kao ključni argument za Zakon o grobljima, bitno je redizajniran još u studenome, kada se tek najavljivao novi propis. Uklonjena je s njega ploča na kojoj je pisalo da se spomenik vođi pobune u Borovu Selu 1991. nalazi na srpskoj zemlji, a koja je doista djelovala provokativno. "Kad bih htio biti šaljiv, rekao bih da se Vukašin Šoškoćanin uplašio Ćipeta, Josića, Markuša i te naše braniteljske ekipe i naših heroja", komentirao je tom prilikom predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava. Nakon što je zakon prošao saborsku proceduru, ne čekajući akciju Domovinskog pokreta, obitelj je s nadgrobnog spomenika Milana Krnete u Kistanju pokraj Knina maknula sve za što je pretpostavila da bi moglo smetati Ivanu Penavi i njegovim suradnicima. Na tom spomeniku sada više nema Krnetine biste u uniformi takozvanih Knindža, kao ni teksta da je poginuo za Krajinu. Zato DP nije zatražio njegovo uklanjanje. Obitelj majora JNA Milivoja Rašua, pokopanog u Žagroviću pokraj Knina, valjda se u to vrijeme nadala da bi Domovinski pokret mogao zažmirti na njegovu bistu u uniformi JNA i Njegošev napis na ćirilici - "Treba služiti časti i imenu, neka bude borba neprestana, neka bude što biti ne može". No, nedavno su DP-ovci urudžbirali u Šibensko-kninskoj županiji zahtjev za rušenje Rašuova spomenika jer je on na njemu u "uniformi okupatorske vojske".
Ni biste, ni imena
I članovi majorove obitelji brzo su reagirali. Danas taj spomenik ne krasi bista, a nema na njemu ni bilo kakvog podatka o čovjeku koji je tu pokopan. Na spomeniku Milivoja Rašua, poginulog 1992. u Bosanskoj Posavini, nema čak ni njegova imena, pa bi to moglo zadovoljiti Domovinski pokret i potaknuti ga da odustane od svog zahtjeva. Zasad nema informacija o drugom nadgrobnom spomeniku u Žagroviću koji je meta Domovinskog pokreta, onom Stevanu Zelembabi, koji je na njemu prikazan u uniformi JNA.
Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac ističe da je aktualna situacija "teška za stranku, a za članove obitelji pokojnika iznimno bolna".
- Sve su to posljedice političke kampanje Domovinskog pokreta. U Saboru smo, znajući u koju će svrhu poslužiti Zakon o grobljima, glasali protiv, ali zastupnici SDSS-a bili su jedini - naglašava Pupovac.
Taj je zakon usvojen s 80 glasova, uz tri protiv i 35 suzdržanih. Podržali su ga i, između ostalih, svi zastupnici nacionalnih manjina koji pripadaju vladajućoj koaliciji, osim Furija Radina. Jednako je bilo i kad se u Savjetu za nacionalne manjine odlučivalo o smanjenju proračunskog novca za tjednik Novosti. I za taj su zahtjev Domovinskog pokreta glasovali Veljko Kajtazi, Vladimir Bilek, Robert Jankovics i Armin Hodžić.
Pupovac: Ništa nije bilo sporno
- Ljudi su u strahu sami uklonili dijelove spomenika majora JNA. Premda oni ni po čemu nisu bili sporni. Rašuo je služio u JNA, ali na spomeniku nije bilo petokrake, a citat je bio Njegošev. Da su nas ljudi iz njegove obitelji kontaktirali prije nego što su donijeli odluku, mi bismo im rekli da ne uklanjaju spomenik, iako je teško procijeniti kakvo bi bilo rješenje Županije i potom Ministarstva u slučaju žalbe. Neke obitelji i čelnici općina nam se jesu obratili zbog ovog problema i mi s njima razmatramo koje bi bilo najbolje rješenje. Ako zaključimo da bi, zbog natpisa ili grobne opreme, moglo doći do odluke o rušenju nadgrobnog spomenika ili pak nečijeg djelovanja i mimo zakona, a znamo da je saborski zastupnik Domovinskog pokreta Predrag Mišić sugerirao i upotrebu čekića, u dogovoru se čini ono što je potrebno. Cilj nam je sačuvati grob i spomen-obilježje, kako ne bi bilo skrnavljenja i da to ne bude bude osnova za kampanju ovih nečasnih ljudi -kazao nam je u ponedjeljak Milorad Pupovac.
