SRBIJA MLADE SPREMA ZA RAT? Uvode obvezni vojni rok i intoniranje himne u školama

Ministar obrane Srbije Nebojša Stefanović izjavio je 7. veljače da će odluka o tome hoće li u Srbiji biti ponovo uvedeno obvezno služenje vojnog roka biti donesena do rujna ili listopada ove godine. Dva dana kasnije Ministarstvo obrane je priopćilo da su u toku pripreme za uvođenje školskog predmeta „Osnove sustava obrane Republike Srbije”. On će biti fakultativnog tipa i namijenjen učenicima trećeg i četvrtog razreda srednjih škola, piše Deutsche Welle

Tko se odluči za taj predmet – koji su učenici u Srbiji posljednji put u školama imali prije tridesetak godina – naučit će nešto o tome kako vojska funkcionira, kao i o „važnim stvarima koje se tiču tradicije i povijesti naše vojske”, objasnio je Stefanović. On je dodao da će satovi posvećeni obrani počinjati intoniranjem himne Srbije i da je cilj jačanje patriotskog duha i identificiranja mladih sa svojom zemljom.

Početkom godine i Aleksandar Vučić najavio mogućnost ponovnog uvođenja obveznog služenja vojnog roka, koji je u Srbiji ukinut 2011. godine. Postoje argumenti i za i protiv, rekao je tada predsjednik Srbije. „Stvari koje su za: time ćemo podići neka mjesta, demografske centre. U tim mjestima bismo podizali ili obnavljali kasarne, gdje bi svaka vrsta ekonomske aktivnosti doprinijela daljem ekonomskom razvoju tih mjesta. A taj potez bi značajno unapredio i našu borbenu gotovost”, rekao je Vučić.

Raspoloženje građana

„Istinomer” je tim povodom podsjetio da je Vučić 2017. godine izjavio kako je dobro imati profesionalnu vojsku i da ponovno uvođenje obveznog služenja vojnog roka nije realno, iako bi „veliki dio” građana Srbije to želio.

Od tada se, sudeći po istraživanjima Beogradskog centra za sigurnosnu politiku (BCBP) iz rujna i listopada 2020., raspoloženje građana Srbije nije mnogo promijenilo. „Skoro tri četvrtine građana smatra da je potrebno ponovo uvesti obvezno služenje vojnog roka. Međutim, kao glavne razloge za vraćanje obveznog vojnog roka građani ističu red i disciplinu kod mladih (63%) i tradiciju (20%). Dobiva se dojam da građani ne percipiraju vojni rok kao sredstvo obrambene politike, već kao neku vrstu odgojne ustanove”, navedeno je u izvještaju BCBP.

Što su bili ključni razlozi Ministarstva obrane za donošenje odluke o razmatranju ponovnog uvođenja obveznog služenja vojnog roka? Koliko se osoba u Srbiji u posljednje tri godine prijavilo za dobrovoljno služenje vojnog roka? Koliko profesionalaca u vojci u Srbiji svake godine napusti vojsku i zašto? To su neka od pitanja koje je DW poslao Ministarstvu obrane, ali do objavljivanja ovog teksta nijedan odgovor nije stigao.

Sigurnosni izazovi?

S kojim se novim sigurnosnim rizicima suočava Srbija, pa je za povećanje nacionalne sigurnosti neophodna vojna obveza? To je pitanje koje je u svom izvještaju postavio BCBP, osvrćući se na činjenicu da su se neke zemlje odlučile na ponovno uvođenje obveznog vojnog roka, nakon što su procijenile da se suočavaju s vanjskih prijetnjama.

„U Europi se percepcija sigurnosnih prijetnji promijenila nakon izbijanja konflikta u Ukrajini i aneksije Krima 2014. godine”, navodi BCBP. „Nakon toga je došlo do buđenja rasprave o vojnom roku u mnogim europskim zemljama, a pojedine države, poput same Ukrajine, kao i Švedske i Litve, su to i učinile u zadnjih nekoliko godina.”

Istraživačica BCBP Marija Ignjatijević to je ponovila i u emisiji RTS-a 11. veljače u kojoj je gost bio i ministar Stefanović. Ali, odgovor na pitanje što su, kada je riječ o sigurnosti, razlozi za razmatranje jednog takvog pitanja kao što je uvođenje obveznog vojnog roka – nije dobila.

Ministar Stefanović je kao jedan od ključnih razloga za eventualno uvođenje obveznog služenja vojnog roka (koje bi, rekao je ministar, godišnje koštalo osam milijardi dinara) istakao činjenicu da se Srbija opredijelila da bude vojno neutralna zemlja i da je zato potrebna snažna vojska koja ima dovoljno kapaciteta za sve svoje misije. „Nije vojska tu samo da ratuje. Jedna od njenih misija je i pomoć civilnim strukturama, npr. u slučaju izvanrednih situacija”, rekao je Stefanović.

Smanjenje broja vojnika

Djelomičan odgovor na pitanje zbog čega se razmatra ponovno uvođenje obveznog vojnog roka možda se može pronaći u podacima kojima raspolaže BCBP: u posljednjih sedam godina za dobrovoljno služenje vojnog roka prijavilo se svega oko 11.000 ljudi, dok vojsku svake godine napusti 1.600 profesionalaca.

Ipak, upitno je bi li obvezni vojni rok riješio probleme s kojima se sada suočava vojska. „Na primjer, u javnosti se govori i o nedostatku pilota ili vozača tenkova, a upravljanje borbenim vozilima predstavlja tipičan primjer zadatka u kojem regruti na služenju obveznog vojnog roka neće moći zamijeniti profesionalce”, naveo je BCBP.

Ministarstvo obrane nije odgovorilo ni na pitanje DW-a zbog kojih razloga profesionalci napuštaju vojsku. Po svemu sudeći, to je posljedica malih plaća i veoma loših uvjeta rada. „Nedostatak vojnika je dalje izazvao srozavanje ugleda svakog pripadnika, jer su obveze i aktivnosti ostale iste, a broj izvršitelja je bio sve manji, pa smo došli u situaciju da se čak i podoficiri i mlađi oficiri angažiraju na vojničkim poslovima, od stražarske službe do čišćenja kruga vojarne i sličnog”, rekao je novinaru „Vremena” Davoru Lukaču jedan izvor koji je ranije bio u vojsci.

U analizi BCBP pod nazivom „Zašto ljudi napuštaju sustav obrane” iz ožujka 2020. navedeno je da su 2019. godine povećane plaće profesionalnim vojnim licima, ali i da je Vojni sindikat Srbije kritizirao tu mjeru zbog linearnog povećanja i produbljivanja jaza između najviše i najmanje plaćenih u sustavu.

„Sindikat je u više navrata organizirao prosvjede pokušavajući ukazati na loš materijalni i socijalni položaj pripadnika sustava obrane. Kao glavni problemi navedene su niske osnovice za obračunavanje plaća i niske prosječne zarade, male dnevnice za boravak na terenu i u Kopnenoj zoni sigurnosti”, ističe BCBP.

Stefanović nije negirao da broj ljudi u vojsci pada zbog niskih plaća, ali je razlog njihovog odlaska objasnio gospodarskim razvojem zemlje. „Vi sada imate jednu ozbiljnu konkurenciju u privredi za svaku plaću u sektoru sigurnosti”, rekao je na RTS-u ministar obrane.

Nemoguća misija ili predizborna kampanja

Za neimenovanog sugovornika „Vremena”, koji je ranije radio u vojsci, vraćanje obveznog služenja vojnog roka nemoguća je misija i riječ je o običnom političkom marketingu, dok je za Žene u crnom, udruženje feminističko-antmilitarističke orijentacije, najava uvođenja obveznog vojnog roka u funkciji permanentne predizborne kampanje, piše Deutsche Welle

Što god bio razlog, prije donošenja odluke o ponovnom uvođenju obveznogsluženja vojnog roka svoje mišljenje morat će dati Generalštab, a o tome bi trebala biti organizirana i javna rasprava.