Srbija: Pravobranitelj traži povlačenje udžbenika koji negiraju hrvatski jezik

Pučki pravobranitelj u Srbiji Zoran Pašalić zatražio je povlačenje iz uporabe udžbenika za srpski jezik za osmi razred osnovne škole u kojem se negira postojanje hrvatskog, bosanskog i crnogorskog jezika, prenijeli su u petak mediji na hrvatskom u Vojvodini.

Kako prenose mediji, vodstvo hrvatske zajednice drži takvu preporuku ohrabrujućom.

U definiciji podjele južnoslavenskih jezika u spornim udžbenicima navedeno je da se Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci koriste srpskim jezikom, ali ga nazivaju hrvatskim, bosanskim i crnogorskim jezikom.

Zaštitnik građana, kako se navodi u njegovu priopćenju, drži da su „odobrenjem udžbenika u kojem stoji ovakva definicija povrijeđena prava pripadnika nacionalnih manjina jer se negira postojanje ovih jezika, od kojih se hrvatski i bosanski jezik koriste u službenoj uporabi jezika i pisma u Republici Srbiji“.

Ured pučkog pravobranitelja dodaje kako su mjerodavne institucije prigodom odobravanja udžbenika trebale uzeti u obzir da takav način podjele južnoslavenskih jezika „može za posljedicu imati povredu prava pripadnika nacionalnih manjina i dovođenje priznatih jezika nacionalnih manjina u neravnopravan položaj“.

Pašalić je pozvao Ministarstvo prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja Srbije da poduzme sve mjere kako bi sporni udžbenik bio povučen iz upotrebe do početka školske 2022/23. godine, kao i da ga u roku od najkasnije 60 dana obavijesti o postupanju po preporuci.

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji (HNV) Jasna Vojnić drži da je preporuka pučkog pravobranitelja ohrabrujuća, među ostalim jer se i konstatira da je došlo do povrede manjinskih prava.

Dodaje kako je s druge strane dosadašnje postupanje Ministarstva nedopustivo, pa i stajališta Srpske akademije i znanosti „koja su diskriminatorna spram naše zajednice i drugih zajednica kojima se negira njihov jezik“.

Ostaje ipak dojam, navodi se u HNV, da je pokazana spremnost da se i hrvatska manjina uzme u zaštitu i da se u razumnim rokovima odgovori na njihovu zabrinutost.

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov priopćio je da “ostaje da se vidi hoće li preporuka biti uvažena do početka sljedeće školske godine od strane Ministarstva“.

„Do tada, djeca će učiti da hrvatski jezik ne postoji. U međuvremenu se dogodio tzv. bunjevački jezik i ‘srpska književnost’ u Dubrovniku“, naveo je u pisanoj izjavi Žigmanov.

Žigmanov time je želio podsjetiti da je bunjevačka ikavica proglašena nehrvatskim službenim jezikom u Subotici, a Zakonom o kulturnom nasljeđu Srbija je u svoju kulturnu baštinu uvrstila Dubrovačku književnost.

Poziv na reakciju pučkog pravobranitelja zbog spornih udžbenika uputilo je Hrvatsko nacionalno vijeće u Srbiji koje je u listopadu 2021. otkrilo da učenici osmih razreda srpskih škola uče da hrvatski jezik ne postoji.

U udžbeniku gramatike skupine autora „S reči na dela“ za učenike osmih razreda, navodi se da srpski, slovenski, makedonski i bugarski jezik pripadaju skupini južnoslavenskih jezika „a da Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci srpski jezik nazivaju hrvatski, bosanski, bošnjački i crnogorski“.

Takva podjela južnoslavenskih jezika navodi se u udžbenicima za srpski jezik svih ostalih nakladnika u Srbiji (Zavod za udžbenike, Novi Logos, Klett, BIGZ…)., a riječ je o stajalištu Instituta za srpski jezik prema kojemu u južnoslavenske jezike spadaju bugarski, makedonski, slovenski i srpski jezik, a da se uz srpski jezik treba staviti napomena da Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci ovaj jezik nazivaju hrvatskim, bosanskim – bošnjačkim i crnogorskim jezikom.

Zbog negiranja postojanja hrvatskog jezika reagirali su predsjednik i premijer Hrvatske Zoran Milanović i Andrej Plenković.

U prosvjednoj noti upućenoj srbijanskoj vlasti zatražili su povlačenje udžbenika i istaknuli da je riječ o sramotnoj politici i nedostatku poštovanja prema Hrvatskoj kao susjednoj zemlji.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u odgovoru premijeru Hrvatske među ostalim naveo da će „pogledati i vidjeti o čemu se radi“ i ako je napravljena greška bit će ispravljena.