SRPSKI NAPAD NA PICULU U Bruxellesu su svi šokirani srpskim uvredama na račun Picule, on prelomio: ‘Idući tjedan idem u Beograd!‘

Picula je rekao da će u Beogradu pokušati razgovarati sa svim utjecajnim krugovima koji imaju ulogu u odnosima Srbije i Europske unije

Nakon grubih uvreda koje je proteklih tjedana trpio od predstavnika vlasti u Srbiji i provladinih medija, uključujući i samog predsjednika Aleksandra Vučića, Tonino Picula sljedeći tjedan putuje u Beograd i Novi Sad u svojstvu izvjestitelja Europskog parlamenta o Srbiji. Picula će Srbiju posjetiti nakon što je u vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta predstavio nacrt svog godišnjeg izvještaja o Srbiji. U izjavama za novinare nakon rasprave o tome nacrtu Picula je rekao da će u Beogradu pokušati razgovarati sa svim utjecajnim krugovima koji imaju ulogu u odnosima Srbije i Europske unije te da je spreman iznijeti sve argumente o svom izvješću.

Picula je rekao da je očito da je od 2021. godine Srbija zastala na putu prema EU, nije otvorila niti jedno pregovaračko poglavlje, a smatra da su razlozi tome kombinacija nedostatka napretka u pojedinim područjima te oklijevanja Srbije oko jasnog i nedvosmislenog svrstavanja uz EU u vanjskopolitičkim pitanjima. To, smatra Picula, utječe na neke zemlje Europske unije, koje onda ne dopuštaju otvaranje poglavlja u pristupnim pregovorima.

Tijekom rasprave u Europskom parlamentu o Piculinu nacrtu izvještaja, predstavnica Europske službe za vanjske poslove (EEAS) Zuzana MIchalcova Sutiakova je neprihvatljivima nazvala napade i uvrede koje iz Srbije dolaze na račun Picule i dala jamstva da će delegacija EU u Beogradu Piculi pružiti svu potrebnu potporu tijekom posjeta Srbiji.

U nacrtu izvještaja Picula spominje i aktualne događaje i prosvjede studenata koji su počeli nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, kada je život izgubilo 15 osoba.

Picula je na vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta u četvrtak ocijenio da, bez obzira na otvaranje 22 poglavlja i privremeno zatvaranje dva poglavlja u pristupnim pregovorima, Srbija zaostaje u tom procesu.

- Postignut je ograničen ili nikakav opći napredak u ispunjavanju mjerila za članstvo u EU u svim pregovaračkim poglavljima. Posebni nedostaci su u kritičnim oblastima kao što su vladavina prava, reforma javne uprave i usklađivanje s politikama EU - naveo je Picula.

Dodao je da je korupcija "raširena" te da nije postignut nijedan napredak u poglavlju 31, koje se tiče vanjske politike. Kao problem je spomenuo i neovisnost ključnih institucija, uključujući i Regulatorno tijelo za medije (REM).

- Izvještaj naglašava ozbiljnu zabrinutost u vezi sa sistemskim pitanjima koja su istakli demonstranti. Oni zahtijevaju odgovornost, institucionalnu i financijsku transparentnost i poštovanje građanskih sloboda - naveo je Picula te dodao da je apsolutno neprihvatljivo da se protiv nekih studenata ponovo pokreću sudski procesi, dok su svi bili svjedoci nekoliko napada na njih.

Odbacio je ocjene predstavnika vlasti u Beogradu da se studentskim protestima pokušava organizirati obojena revolucija i izrazio zabrinutost zbog napada na zemlje EU i progona predstavnika civilnog društva iz zemalja EU. Picula je podsjetio da je nacrt zakona o stranim agentima i dalje na čekanju u skupštini Srbije.

Paralelno s nacrtom izvještaja o Srbiji isti dan je predstavljen i nacrt izvještaja o Kosovu. Europski parlament ponavlja poziv za priznanje Kosova od članica EU koje to još uvijek nisu učinile da Kosovo ne bi ostalo siva zona u proširenju Europske unije. I u izvještaju za Srbiju koji je napisao Picula i u onom o Kosovu koji je predstavio estonski zastupnik Riho Terras se od obiju država traži napredak u normalizaciji odnosa kao preduvjet za napredak na putu prema EU. Od Srbije se posebno traži kažnjavanje odgovornih za teroristički napad na selu Banjska na sjeveru Kosova u rujnu 2023. godine, prije svih Milana Radojčića, koji je priznao sudjelovanje u tom napadu.

Na nacrt koji je predstavio Picula zastupnici sada mogu predlagati amandmane nakon čega će se o tom dokumentu i glasati u Europskom parlamentu, najprije na vanjskopolitičkom odboru, a potom i na plenarnoj sjednici.