Statistika kaže da su velike pandemije vjerojatnije nego što smo mislili

Nova studija pokazuje da će većina ljudi doživjeti neku ekstremnu pandemiju poput Covida-19. Istraživači su izračunali i statističku vjerojatnost izbijanja pandemije sposobne zbrisati sve ljude s lica Zemlje

Pandemija Covida-19 možda je najsmrtonosnija epidemija koju je svijet vidio u posljednjih stotinu godina. No, statistički gledano, takvi ekstremni događaji i nisu baš tako rijetki kao što mislimo, tvrdi analiza epidemija bolesti koje su se pojavile u posljednjih 400 godina.

Vjerojatnost izbijanja pandemije

Studija objavljena u Zborniku radova američke Nacionalne akademije znanosti PNAS koristila je zapise o prošlim epidemijama kako bi procijenila intenzitet tih događaja i godišnju vjerojatnost njihovog ponavljanja. Utvrđeno je da je vjerojatnost izbijanja pandemije poput Covida-19 u bilo kojoj godini oko 2%. A to znači da je netko rođen 2000. imao oko 38% šanse da je doživi do sada. A takva će vjerojatnost s godinama samo rasti.

"Najvažniji zaključak je da su velike pandemije poput Covida-19 i španjolske gripe relativno vjerojatne", kaže dr. William Pan, izvanredni profesor globalnog zdravlja okoliša u Dukeu i jedan od koautora rada. 

Studija koju je vodio dr. Sc. Marco Marani sa Sveučilišta u Padovi u Italiji koristila je nove statističke metode za mjerenje razmjera i učestalosti izbijanja bolesti u posljednja četiri stoljeća. Analiza, koja je obuhvatila niz patogena, uključujući kugu, velike boginje, koleru, tifus i nove viruse influence, otkrila je značajnu varijabilnost u stopi pojavljivanja pandemije u prošlosti. Otkriveni su i obrasci koji omogućavaju izračun vjerojatnosti da se ponove događaji sličnih razmjera.

Širenje novih patogena

U slučaju najsmrtonosnije pandemije u modernoj povijesti - španjolske gripe, koja je između 1918. i 1920. ubila više od 30 milijuna ljudi - vjerojatnost da se pandemija sličnih razmjera ponovi u promatranom razdoblju kretala se od 0,3% do 1,9% godišnje. To znači kako je statistički vjerojatno da će se pandemija tako velikih razmjera doista i pojaviti u sljedećih 400 godina.

Obrađeni podaci pokazuju da rizik od intenzivnih izbijanja zaraznih bolesti ubrzano raste. Na temelju sve veće brzine kojom su se novi patogeni, poput SARS-CoV-2, raširili u ljudskoj populaciji u posljednjih 50 godina, studija procjenjuje da će vjerojatnost izbijanja novih bolesti u sljedećih nekoliko desetljeća vjerojatno porasti tri puta.

Koristeći ovaj povećani faktor rizika, istraživači procjenjuju da će pandemija sličnih razmjera kao i COVID-19 vjerojatno pojaviti u sljedećih 59 godina. Istraživači su izračunali i vjerojatnost pandemije sposobne uništiti sav ljudski život: takva je razorna pandemija statistički doista moguća u sljedećih 12.000 godina.

Pogrešne pretpostavke

Ove brojke ne znače da smo s pandemijama poput trenutne mirni sljedećih 59 godina, niti da se događaj poput španjolske gripe neće ponoviti u sljedeća tri stoljeća. Takvi su događaji jednako vjerojatni u bilo kojoj nadolazećoj godini, upozorava dr. Gabriel Katul, profesor hidrologije i mikrometeorologije na Dukeu.

"Ako se danas dogodi poplava koja se 'događa jednom u sto godina', pogrešno je pretpostaviti da ćemo na sljedeću čekati još toliko godina. Takva se poplava može ponoviti već dogodine", kaže Katul. 

Istraživači mogu samo nagađati o razlozima zbog kojih su izbijanja epidemije sve učestalija, od rasta populacije i promjena u sustavima prehrane, do degradacije okoliša i sve češćeg kontakta između ljudi i životinja, prijenosnika bolesti. Statističkom analizom oni su samo htjeli okarakterizirati rizik jer ne raspolažu alatima koji će objasniti što ga pokreće. 

No, nadaju se istraživači, ova bi studija trebala potaknuti dublje istraživanje čimbenika koji pokreću pandemije kako bi se poradilo na načinu da se te očekivane pandemije na vrijeme zaustave i spriječe.