Stier: Oporba 16 puta tražila opoziv, a uvijek je isti rezultat

Stier kaže da se ne slaže s optužbama oporbe da je Gordan Grlić Radman neuspješan ministar,

“Oporba je govorila o tome da se ne rješavaju granični sporovi, a upravo je ministar Grlić Radman u svibnju dogovorio razgraničenje na Jadranu s Italijom. Govorilo se o tome da je Hrvatska prepopustljiva prema Srbiji u pogledu poglavlja 23, a upravo za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU promijenio se mehanizam proširenja tako da se niti jedno poglavlje ne može zatvoriti dok se ne ispune uvjeti. Govorilo se o položaju manjina u Srbiji, da se nije ništo napravilo, a upravo je Tomislav Žigmanov zahvalio Vladi Republike Hrvatske na potpori. Ono što je oporba stavljala kao neuspjeh bio pucanj u prazno jer je tu Vlada postigla rezultate”, istaknuo je.

Kaže da se oporba izgubila u konceptu zahtjeva za izglasavanje nepovjerenja pojedinim članovima Vlade.

“16 puta je oporba tražila nepovjerenje nekom članu vlade, a uvijek je isti rezultat. Ove rasprave pokazuju i daju mogućnost da pojedini ministri i premijer otvore raspravu o tome što se napravilo. Činjenica jest da Vlada RH traži promjenu izbornog zakona u BiH i ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH. Upravo politika koja će ustrajati na tom tragu i koja će dobiti što veći konsenzus moći će biti uspješna”, kazao je.

Izbori u BiH bez većih promjena

Iako će izbori u Bosni i Hercegovini biti održani prema starom izbornom zakonu, Stier kaže da je Vlada postigla niz rezultata što se tiče otvaranja pitanja promjene izbornog zakona u europskim institucijama.

“Nije se krenulo od nule, krenulo se od politike koja je zanemarivala. Jasno je da Vlada nije krenula iz položaja koji je bio povoljan. Treba ustrajati u tome. Niti jedna priča nije gotova”, rekao je.

Prošloga tjedna Bundestag je usvojio rezoluciju o BiH u kojem se traži od njemačke Vlade da pruži jaču podršku Bosni i Hercegovini i spriječi rast nacionalističke retorike.

“Ona sasvim sigurno kao deklracija šalje jednu poruka. Ona je ipak neobvezujuća. Tu se pokazuje da i Njemačka i neke druge zemlje koje su bile rezervirane kada se o tome raspravljalo nisu mogle blokirati upravo takvu politiku, a to je da se traži ravnopravnost triju konstitutivnih naroda. Ovi glasovi koji su se pojavili, oni su se pojavili zbog toga što je to pitanje primjećeno. Do konačnog rezultata treba i dalje raditi. Nitko ne tvrdi da je sve u redu već da se mora ustrajati u tome. Treba i dalje graditi konsenzus, a ne podjele u hrvatskoj politici”, rekao je.