Što kada najveći saveznik postane prijetnja? 'NATO je u velikoj krizi, Europa se čini nemoćnom'
Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću uzdrmao je temeljne sigurnosne pretpostavke Europe. Prijetnje aneksijom Grenlanda dovele su savez u dosad nezamislivu situaciju: mogućnost da jedna članica NATO-a vojno zaprijeti drugoj, dok Europa istodobno ovisi o SAD-u kako bi zadržala potporu Ukrajini u ratu s Rusijom, navodi CNN u analizi
Za Europu je povratak Donalda Trumpa na vlast označio kraj mnogih sigurnosnih izvjesnosti. Njegova administracija otvoreno razmatra mogućnost preuzimanja Grenlanda, autonomnog teritorija unutar Kraljevine Danske, čime je NATO gurnut u dosad nezabilježenu krizu: savez temeljen na kolektivnoj obrani suočen je s mogućnošću da jedna članica zaprijeti drugoj.
Državni tajnik Marco Rubio pokušao je ublažiti zabrinutost, naglašavajući da se razmatra i mogućnost kupnje Grenlanda. No danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je na dramatične posljedice: 'Ako SAD vojno napadne drugu članicu NATO-a, tada sve prestaje – uključujući NATO i sigurnosni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata.'
Europa šuti jer nema izbora
Za razliku od Kopenhagena, ostali europski čelnici zasad biraju - šutjeti. Jer iako se povjerenje u SAD kao saveznika ozbiljno urušilo, Europa ga još uvijek ne može zamijeniti. Dok joj je američka vojna i diplomatska potpora ključna za suprotstavljanje Rusiji, prijetnje Grenlandu stavljaju europske države pred gotovo nerješivu dilemu – kako zadržati SAD angažiranim u Ukrajini, a istodobno spriječiti američki pritisak na Dansku.
Ta je napetost bila vidljiva ovoga tjedna u Parizu, gdje su predstavnici 35 država, uključujući SAD, raspravljali o sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu nakon mogućeg mirovnog sporazuma s Rusijom. Iako su razgovori završili konkretnim obvezama, konferenciju za novinare obilježila su neugodna pitanja o Grenlandu.
Britanski premijer Keir Starmer izbjegao je izravan odgovor, pozivajući se na ranije izraze solidarnosti s Danskom. Slično je postupio i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Stojeći uz američkog izaslanika Stevea Witkoffa i Trumpova zeta Jareda Kushnera, nisu bili spremni javno kritizirati Washington, bojeći se da bi time ugrozili američku uključenost u ukrajinski mirovni proces.
'Europa nema izbora'
Europski čelnici već su, kako ističu analitičari, znatno popustili kako bi zadržali SAD 'na svojoj strani'. Izloženi su kritikama američkog potpredsjednika JD Vancea, napadima Elona Muska na društvenim mrežama te optužbama iz američke Nacionalne sigurnosne strategije da Europa guši demokraciju. Europska unija je pritom prihvatila i carinu od 15 posto na trgovinu sa SAD-om.
Prema Mujtabi Rahmanu iz konzultantske kuće Eurasia Group, Europa trenutačno nema dovoljno utjecaja da zauzme tvrđi stav. 'Europski lideri žele govoriti oštro, ali nisu u poziciji to učiniti jer su desetljećima svoju sigurnost prepustili Americi', rekao je Rahman.
Njegova procjena za 2026. jest da prioritet ostaje zadržati SAD angažiranim u Ukrajini, čak i ako to znači pritisak na Dansku da postigne neku vrstu dogovora s Washingtonom oko Grenlanda. 'Europa nema izbora – proces ponovnog naoružavanja traje tri do pet godina', upozorava.
Iako Europa već više od godinu dana sama financira obranu Ukrajine, jer Trumpova administracija nije zatražila novo odobrenje Kongresa za američku pomoć, kontinent je i dalje snažno ovisan o američkom oružju.
Ima li Europa ipak adute?
Veteran američke diplomacije Daniel Fried, bivši pomoćnik državnog tajnika za Europu, smatra da Europa podcjenjuje vlastiti utjecaj. 'Europski proizvođači konkurentni su u nizu obrambenih sektora. Amerikanci nisu jedini koji proizvode borbene zrakoplove', rekao je, dodajući da bi Europa mogla ograničiti dijeljenje naprednih tehnologija, primjerice u području dronova, ako američki pritisci potraju.
Neki političari zagovaraju i odlučnije poteze. Francuski europarlamentarac Raphael Glucksmann pozvao je EU da uspostavi stalnu vojnu bazu na Grenlandu kako bi se poslala 'snažna poruka Trumpu'. No Majda Ruge iz Europskog vijeća za međunarodne odnose upozorava da cilj ne smije biti vojni obračun sa SAD-om, već povećanje političkih i gospodarskih troškova jednostranih američkih poteza.
Američka javnost zasad odbacuje ideju vojne aneksije Grenlanda. Prema anketi YouGova iz kolovoza, samo sedam posto Amerikanaca podupire uporabu sile, dok je 72 posto protiv. No ostaje nejasno koliko će Trumpova administracija biti osjetljiva na domaće i međunarodne kritike. Miller je ovoga tjedna ismijao 'međunarodne uljudnosti', poručivši da svijetom upravljaju 'snaga, sila i moć'.
Europski dužnosnici u Londonu i Bruxellesu strahuju da ovaj put Trumpovo zanimanje za Grenland neće brzo splasnuti. 'Ljudi su shvatili da to nije hir – on je u ovome ozbiljan', rekao je jedan britanski zastupnik za CNN.
