ŠTO NAS ČEKA AKO GORIVO DOĐE DO 20 KUNA? Stručnjak objašnjava: ‘Pravila kod nas ne vrijede, ali jedno je sigurno’

Ekonomski analitičar Damor Novotny za Dnevno komentira neke od najvažnijih ekonomskih događaja prošlog tjedna. 

Na Wall Streetu su cijene dionica pale i prošloga tjedna, šestoga zaredom, jer se ulagači plaše da će američki Fed agresivno povećati kamate kako bi suzbio inflaciju. Opet je najviše pao tehnološki indeks Nasdaq, za 2,8 posto, na 11.805. Njega u stopu slijedi S&P 500 koji je prošlog tjedna potonuo 2,4 posto, na 4.023 boda. Što se tiče Dow Jonesa, on je prošlog tjedna skliznuo 2,1 posto, na 32.196 bodova.

Zabrinjava činjenica što od proljeća 2011. nije zabilježen pad Nasdaqa šest tjedana zaredom, a s obzirom na činjenicu da predsjednik Fed-a Jerome Powell već najavio daljnje dizanje kamata, može se očekivati da će se pad i dalje nastaviti.

Mnogi svjetski analitičari kažu kako je ovo početak pucanja precijenjenog investicijskog balona. Naime, S&P 500 je u zadnje tri godine porastao nevjerojatnih 90 posto. Iako se američko gospodarstvo oporavilo, pa je sada na nešto višim razinama od onih koje su bile prije pandemije, toliko rast teško se može pravdati.

Ipak Novotny ističe kako je riječ normalnim kretanjima koji se lako mogu objasniti teorijom ekonomskih ciklusa.

“Ne bih to nazvao balonom, jer je to već pretjerivanje. Uz možda izuzetak Tesle, riječ je o kompanijama koje iza sebe imaju fundamentalne vrijednosti. Teorija ekonomskih ciklusa kaže se na tržištu svakih nekoliko godina događaju korekcije. Posljednji balon smo imali početkom 2000-ih kada se Nasdaq indeks naglo strmoglavio, a mnoge internet kompanije propale. To je bio pravi balon. Ovo su sada samo korekcije koje se i inače događaju kada središnje banke dižu kamate”, objašnjava Novotny.

Pad industrijske proizvodnje

Podaci Eurostata pokazuju kako je industrijska proizvodnja u EU u ožujku, prvom mjesecu ruske invazije na Ukrajinu, pala najsnažnije u nešto više od godinu dana dok je u Hrvatskoj i eurozoni zabilježila najveći pad od početka pandemije. Među zemljama EU-a čijim je podacima europski statistički ured raspolagao najveći pad proizvodnje u ožujku na mjesečnoj razini bilježile su u ožujku Slovačka i Njemačka, za 5,3 odnosno 5,0 posto.

Znači li to da se, uz najavljeno dizanje kamara, trebamo pripremiti za recesiju, pitamo Novotnyja.

“Nisam siguran da te brojke najavljuju recesiju”, govori Novotny ističući kako su industrijske narudžbe uistinu pale, ali u isto vrijeme rastu drugi sektori.

“Njemačka u ovom trenutku ima manjak radne snage u radno intenzivnim industrijama. Hoće li doći do ukupnog pada svih ekonomskih aktivnosti u Njemačkoj, nisam siguran. Ovako na prvi pogled čini se kako je recesija neizbježna, ali zbog velikih intervencija na razini EU do toga vjerojatno neće doći”, pojašnjava analitičar.

Novotny objašnjava kako njemačka industrija ima veliki pad inozemnih narudžbi.

“Riječ je o kineskom i ruskom tržištu. Njihov problem je bio u tome što je ona bila previše izvozno orijentirana, što jedna velika ekonomija ne smije sebi dozvoliti. Velike ekonomije ne smiju biti ovisne o izvozu, one moraju povećati domaću potrošnju. Narudžbe u vojnu industriju vrijedne stotinjak milijardi dolara to će sigurno oporaviti”, napominje analitičar.

Kupuje se sve, od stanova do cigareta

Cijene nekih vrsta goriva prošlog tjedna su došle do gotovo 15 kuna, a sve su glasnije najave da bi u sljedećih šest mjeseci, nakon što je EU najavila embargo na rusku naftu, moglo doći i do 20 kuna. Iako Hrvati toče najskuplje gorivo u susjedstvu, ne čini se kako se potražnja smanjuje.

“Potražnja za gorivom za osobna vozika u Hrvatskoj je u odnosu na Njemačku očigledno cjenovno neelastična. Slično vidimo i s cijenama stanova i cijenama cigareta. Usprkos visokim cijenama, potražnja se ne smanjuje”, objašnjava Novotny.

“Izgleda kako kod nas ekonomska pravila ne vrijede dok voda ne dođe do grla. Usprkos inflaciji, domaća potražnja je na povijesno najvišim razinama. Ne štedi se ni na hrani, o gorivu nećemo ni govoriti”, kaže Novotny.

Na pitanje hoće li se to promijeniti kad cijena goriva dođe do 20 kuna, analitičar odgovara da nije siguran.

“Možda će ljudi početi štedjeti, ali zasada se to ne vidi. U Hrvatskoj nikad nije prodano više jahti nego ove godine, a one troše velike količine goriva”, pojašnjava Novotny.

Ali što je sa ljudima koji imaju niska primanja, koji sebi ne mogu priuštiti skupe jahte, pitamo.

“Pa takvi valjda nemaju automobile, pa nemaju ni što štedjeti”, zaključuje Novotny.