Što se događalo u zdravstvu 2024.? Štrajkovi, skandali, pad ministra i velike promjene

Protekla godina u zdravstvu ostat će upamćena po korupcijskoj aferi s nabavom preplaćene medicinske opreme zbog koje je morao otići ministar Vili Beroš, a resor je preuzela državna tajnica Irena Hrstić najavivši vraćanje povjerenja građana u zdravstveni sustav.

Bivši je ministar na početku 2024. najavio da će objediniti 85 posto javne nabave i ostvariti značajnu uštedu od 5 posto, a godinu je završio osumnjičen za pogodovanje u toj istoj javnoj nabavi u kojoj je pojedina oprema preplaćena i do 200 posto.

U velikoj korupcijskoj aferi u studenome, uz Beroša, uhićeni su i poznati zagrebački neurokirurg Krešimir Rotim, ravnatelj Dječje bolnice Goran Roić te srpski poduzetnik Saša Pozder. Osumnjičeni je i kontroverzni poduzetnik Hrvoje Petrač, te njegovi sinovi Nikola i Novica Petrač.

Sve se to odvijalo u godini u kojoj je Beroš ponovno dobio povjerenje premijera Plenkovića da nastavi voditi zdravstveni sustav i u trećoj njegovoj vladi. Samo nekoliko mjeseci nakon konstituiranja nove vlade, zgroženi premijer izjavio je da optužbe na teret ministra Beroša, ako se pokažu točnima, doživljava kao čin osobne izdaje.

Beroš je krajem studenoga izašao iz zatvora u Remetincu i branit će se sa slobode, a na ispražnjeno ministarsko mjesto početkom prosinca došla je državna tajnica Irena Hrstić.

Nova ministrica najavila reviziju javne nabave

Kao jedan od svojih prvih koraka nova je ministrica najavila reviziju javnih nabava u bolnicama za koje je postojala suglasnost Ministarstva. Fokus bi trebao biti na opremi nabavljenoj po izrazito visokim cijenama. Naime, po pravilniku, bolnički su ravnatelji mogli samostalno nabavljati opremu do 100.000 eura, a za skuplju opremu bila im je potrebna suglasnost Ministarstva.

Među prioritetima izdvojila je uspostavu novog modela financiranja u zdravstvu koji će biti održiv, te prije svega vraćanje povjerenja građana u zdravstveni sustav.

Ministrica je najavila i stroža pravila za dopunski rad liječnika, revitalizaciju primarne zdravstvene zaštite i financijsku stabilizaciju sustava čiji je proračun ove godine iznosio rekordnih 6,93 milijarde eura.

Unatoč tome, ukupni dugovi bolnica veledrogerijama krajem listopada dosegli su 677 milijuna eura, a dospjele obaveze 466 milijuna eura. Svaki mjesec dug raste za dodatnih 30 milijuna eura.

U zdravstvenoj su administraciji procijenili su da im je potrebno oko 8 milijardi eura kako bolnice ne bi poslovale s gubitkom. Ove su godine provedene dvije sanacije, u ukupnom iznosu od 223,3 milijuna eura, kako bi se skratili rokovi plaćanja veledrogerijama za dospjele obaveze starije do 120 dana.

Odgovorni su ove godine isticali i da su skratili liste čekanja u bolničkom sustavu sa 400 na 146 dana. U tom cilju sredinom godine potpisani su ugovori s 18 privatnih poliklinika i drugih ustanova, za što je osigurano oko tri milijuna eura.

Unatoč tome što je usluga za pacijente bila besplatna, a HZZO ju je plaćao po istim cijenama kao i javnim bolnicama, taj je potez bio kritiziran u javnosti kao “pretakanje javnog novca privatnicima”.

Država preuzela županijske bolnice

S prvim danom 2024. država je preuzela upravljanje općim županijskim bolnicama, u njima su imenovana nova upravna vijeća i novi ravnatelji, uz suglasnost ministra.

Krapinsko-zagorska i Međimurska županija te Grad Zagreb podnijeli su zahtjev za ocjenom ustavnosti odredbe da opće bolnice postaju državne, no Ustavni se sud o tome još nije očitovao.

Iako je država preuzela upravljačka prava radi boljeg financijskog poslovanja, bolnice su u prvih šest mjeseci ove godine ostvarile 105 posto lošiji rezultat poslovanja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Problem je bio što povećanje bolničkih limita nije pratilo povećanje dospjelih obaveza.

Naime, porasli su troškovi energenata, potrošnog materijala i lijekova, a veliki se iznos ove godine izdvajao i za porast plaća koje su u travnju povećane u rasponu od 6 do 35,8 posto. Bolnički limiti i dalje su odlazili većinom na plaće te se i ove godine više puta otvorilo pitanje definiranja realnih limita.

Procjene resornog ministarstva govore da će samo rashodi zbog većih plaća prijeći ukupno 600 milijuna eura do kraja godine, a za to je isprva bilo planirano 250 milijuna eura.

Ukinuti tzv. robovlasnički ugovori

Protekla godina donijela je i ukidanje tzv. robovlasničkih ugovora za specijalizante. Zakonskim izmjenama oslobođeni su plaćanja dosadašnjih penala u slučaju da, prije isteka ugovora, otiđu iz bolnice koja ih je poslala na specijalizaciju. Ti penali obuhvaćali su i zarađene plaće, a penjali su se i do iznosa od 120 tisuća eura. Od ove godine specijalizanti mogu otići raditi kamo žele, uz plaćeni trošak edukacije od najviše 7000 eura ako odlaze iz javnog zdravstvenog sustava.

U Udruzi poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) usprotivili su se toj krajnjoj liberalizaciji ugovora zbog mogućeg masovnog egzodusa liječnika iz manje atraktivnih dijelova zemlje u velike gradove, odnosno privatni sektor i inozemstvo. Kao rješenje, predložili su centralno raspisivanje specijalizacija i njihovo centralno financiranje, koje bi snosila država.

Unatoč rastu plaća, sektor je pogodio i štrajk u studenom u organizaciji sindikata Zajedno, a u štrajku su bili mahom laboranti, radiološki tehnolozi, medicinske sestre i farmaceutski tehničari. Trebalo im je četiri dana da dobiju što su tražili – rok u kojem će se definirati i ispraviti anomalije s njihovim koeficijentima. Beroš je postigao dogovor sa štrajkašima dan prije nego što je uhićen i smijenjen.

U travnju je donesena i nova Mreža javne zdravstvene službe koja predviđa povećanje palijativnih kapaciteta, uvođenje logopeda i psihologa u domove zdravlja te mogućnost dvosmjenskog rada u bolnicama.

Strukovne udruge više su puta upozoravale da u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nedostaje 90 ginekologa, oko 80 pedijatara te 266 obiteljskih liječnika.

Zdravstveni sustav ove su godine pratili i neki dobri ekonomski pokazatelje jer je doprinos za zdravstveno osiguranje plaćalo milijun i 750.000 radnika, što je 300.000 više nego prije pet godina.