Strani dragovoljci u Domovinskom ratu: Heroji koji su stali uz Hrvatsku

Udruga stranih dragovoljaca Domovinskog rata (USDDR) osnovana je 10. kolovoza 2009. godine. Osnivači udruge su bili Gaston Besson, Mario Tadić, Bruno Than i Raymond Van Der Linden, uz nekoliko drugih članova koji su i danas aktivni. Prvi predsjednik udruge bio je pokojni Gaston Besson. Udruga se bavi pitanjima stranih dragovoljaca, uključujući projekte postavljanja spomen-ploča za poginule i imenovanje parkova i ulica u njihovu čast. Iako se suočavaju s nedostatkom konkretne podrške, neki gradonačelnici, župani i lokalne zajednice podržavaju njihove aktivnosti. Udruga trenutno broji oko 50 članova, od kojih se 70% vratilo u svoje zemlje, dok je 30% ostalo u Hrvatskoj.

Najvažnije okupljanje udruge održava se svake godine 18. studenoga u Vukovaru, uz obilježavanje raznih obljetnica tijekom godine na hrvatskim i bosanskohercegovačkim stratištima. U Domovinskom ratu sudjelovalo je između 750 i 1000 stranih dragovoljaca, od kojih je 85 poginulo, a najmanje 130 ranjeno.

Uloga i aktivnosti Udruge stranih dragovoljaca Domovinskog rata uključuju:

1. Podršku stranim dragovoljcima: Udruga pruža podršku preživjelim članovima, pomažući u rješavanju administrativnih i pravnih pitanja.
2. Komemoraciju i očuvanje sjećanja: Glavna aktivnost udruge je komemoracija poginulih stranih dragovoljaca, kroz postavljanje spomen-ploča, organiziranje ceremonija i imenovanje parkova i ulica u njihovu čast.
3. Projekte spomen-obilježja: Udruga radi na podizanju spomenika stranim dragovoljcima u Vinkovcima i Zagrebu, te planiraju postavljanje spomen-ploče u Vinkovcima.
4. Organiziranje okupljanja i obljetnica: Godišnje okupljanje u Vukovaru i obilježavanje raznih obljetnica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini važan su dio aktivnosti udruge.
5. Suradnju s lokalnim vlastima: Udruga surađuje s gradonačelnicima, županima i lokalnim zajednicama kako bi osigurala podršku za svoje aktivnosti.
6. Promociju i edukaciju: Kroz spomen-izložbe, poput one u Muzeju Domovinskog rata u Splitu, udruga promiče povijest i doprinos stranih dragovoljaca.

Krešimir Malić, poznat kao Kris, trenutni je predsjednik udruge, rođen 1969. godine u Australiji u obitelji emigranata iz Tomislavgrada. Tijekom Domovinskog rata sudjelovao je u borbama na Kupreškom, Livanjskom i srednjobosanskom ratištu, a nakon rata ostao je živjeti u Hrvatskoj, gdje danas živi u Zagrebu sa svojom obitelji. Preuzeo je funkciju predsjednika prije dvije godine, suočivši se s brojnim administrativnim problemima, no posvećen je očuvanju sjećanja na strane dragovoljce i radu na projektima u njihovu čast.

U Splitu je otvorena spomen-izložba u Muzeju Domovinskog rata, posvećena stranim dragovoljcima. Ova izložba i drugi projekti USDDR-a imaju za cilj očuvanje sjećanja na njihov doprinos i žrtvu u Domovinskom ratu.

Krešimir Malić je zaključio:

"Stojimo ovdje danas kao braća po oružju, kovani u bitci, gdje su mnogi od nas malo razumjeli riječi onih s kojima smo stajali rame uz rame. Borili smo se da zaštitimo jedni druge, održimo mladu demokraciju i poštedimo narod koji je stoljećima patio od nepravde. Došli ste i postali vječni sinovi hrvatske domovine. Ova izložba sjećanja danas prepoznaje tu činjenicu, ne samo za one od vas koji ovdje stoje, već i u sjećanju na našu međunarodnu braću koja su dala svoje živote.

Majkama koje su poslale svoje sinove izdaleka, obrišite suze jer vaši sinovi sada počivaju na grudima naše matične domovine i nalaze se u miru. Došli smo za domovinu spremni, ovdje stojimo za domovinu spremni. I dok gledam vaša lica, ponosno stojim znajući da svi osjećate ove riječi, jer bili smo, jesmo i uvijek ćemo biti braća u oružju, tijelom i duhom, vojnici u srcu, u životu i smrti."

Zahvala stranim dragovoljcima u Domovinskom ratu ima poseban značaj. Oni su napustili svoje zemlje i došli pomoći Hrvatskoj u njenom najtežem trenutku, boreći se za slobodu i pravo na samoodređenje naroda u zemlji koja im nije bila domovina. Njihova hrabrost, solidarnost i žrtva ostavili su neizbrisiv trag u povijesti Hrvatske. Hrvatska im je vječno zahvalna jer su postali dio naše povijesti i baštine, a njihova djela žive u sjećanjima onih koji ih danas poštuju.

Strani dragovoljci koji su sudjelovali u Domovinskom ratu suočavaju se s nekoliko administrativnih problema u Hrvatskoj. Evo nekih od njih:

1. Status branitelja i priznanje prava: Mnogi strani dragovoljci nisu formalno priznati kao hrvatski branitelji, što im onemogućuje ostvarivanje prava koja proizlaze iz tog statusa. Administrativne prepreke otežavaju im priznavanje ratnog staža i prava na zdravstvenu skrb, mirovine i druge beneficije.
2. Nedostatak dokumentacije: Strani dragovoljci često imaju problema s pribavljanjem i potvrđivanjem dokumentacije potrebne za priznavanje njihovog sudjelovanja u ratu. Ovo uključuje teškoće u pronalaženju svjedoka ili službenih dokumenata iz tog vremena, što otežava dokazivanje njihovog statusa.
3. Pristup pravnoj pomoći: Strani dragovoljci često imaju ograničen pristup pravnoj pomoći, što im otežava borbu za priznavanje svojih prava. Bez odgovarajuće pravne podrške, mnogi od njih ne mogu učinkovito rješavati administrativne probleme.
4. Stjecanje državljanstva: Iako su se borili za Hrvatsku, mnogi strani dragovoljci imaju problema sa stjecanjem hrvatskog državljanstva. Proces dobivanja državljanstva često je dugotrajan i kompliciran, a neki dragovoljci nemaju pristup potrebnim resursima ili informacijama kako bi prošli kroz ovaj postupak.
5. Nedostatak informacija i podrške: Mnogi strani dragovoljci nisu dovoljno informirani o svojim pravima ili postupcima koje trebaju slijediti kako bi ih ostvarili. Odsutnost organizirane podrške i smjernica dodatno otežava njihov položaj.
6. Socijalna integracija: Nakon rata, strani dragovoljci često imaju poteškoća s integracijom u društvo, uključujući poteškoće s pronalaskom zaposlenja i priznavanjem njihovih vještina i iskustava stečenih tijekom rata.
7. Priznavanje ratnog invaliditeta: Oni koji su ranjeni tijekom rata često se suočavaju s izazovima u priznavanju njihovog invaliditeta i dobivanju odgovarajuće medicinske skrbi i naknada.

Ovi problemi ukazuju na potrebu za boljom organizacijom i podrškom od strane države kako bi strani dragovoljci mogli ostvariti svoja prava i dobiti priznanje za svoj doprinos u Domovinskom ratu.

I kako Krešimir voli reći:  

Za domovinu spremni!

*** članak je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti

*** dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora članka