Stres i depresija - Korona ostavlja mentalne ožiljke
Brojke zaraženih svaki dan udaraju u glavu, restrikcije, zabrane, svijet pod maskama, slobode i neslobode, strah koji često prelazi u paniku. Korona mijenja psihu i mentalno zdravlje čovječanstva, slažu se znanstvenici. Da zbog novonastale situacije pada samopouzdanje u cijeloj Europi i svijetu, pokazalo je najnovije istraživanje u kojemu je čak 74 posto ispitanih Hrvata potvrdilo kako ima problema s povećanom razinom stresa, od čega je 14 posto ustvrdilo da je pod jakim stresom.
Najveći negativan učinak na sve ima strah, taj prirodni instinkt koji nas upozorava na opasnost. Prednjače strah od zaraze i strah za bližnje. Ljudi imaju problem zbog fizičkog distanciranja, odvojenosti od obitelji i prijatelja i naglog prestanka uobičajenog svakodnevnog ritma i života. Sudaraju se s manjkom financija i sa sve većim ekonomskim teškoćama. Zbog straha od korone odgađaju redovite preglede kod liječnika, što je već dovelo do porasta broja oboljelih od bolesti srca i krvnih žila te onkoloških bolesti. Čovjek se našao u situaciji sveopće neizvjesnosti, pa se događa da strah kod nekih, koji jače doživljavaju potencijalne opasnosti, prelazi u paniku. I dok su reakcije straha, posebno od nepoznatog COVID-19 očekivane, panika, taj, kako ga stručnjaci nazivaju, "poremećeni strah", postaje problem. Naime, ona ne može mozak pripremiti na racionalnu akciju, već ih najčešće pretvara u pretjerane, ali i poremećene, te na kraju i najopasnije - sumanute. K tome, panika krije još jednu veliku opasnost jer je "zarazna", brzo se širi. Zato ne čudi kada znanstvenici kažu kako je globalno već jasno da je utjecaj pandemije korone na mentalno zdravlje čovječanstva već evidentan.
Sve je veći broj ljudi koji ima problema s anksioznošću i depresijom, a struka upozorava kako sve postaje još ozbiljnije jer mnogi vjeruju kako je to tek prolazno stanje s kojim se mogu nositi. Drugim riječima, ne misle da imaju zdravstvenih problema što se još više odražava na njihovu mentalnom zdravlju. Kako je korona učinila svoje, vidi se i po ovoljetnoj studiji u SAD-u, kada je čak 32 posto odraslih prijavilo neke simptome depresije. A prošle, 2019. godine ta je brojka bila samo 6,6 posto. I dok je 2019. prema statistikama problem s anksioznošću imalo 8,2 posto građana, ove se godine brojka povećala na 36 posto! Koliko sve to izgleda zastrašujuće vidi se kada pogledamo da će i inače tijekom života gotovo polovina odraslih (46,4 posto) u SAD-u doživjeti mentalnu bolest. Neumoljiva je i statistika koja kaže da će više od 25 posto čovječanstva, znači svaki četvrti stanovnik planeta, imati problema s mentalnim zdravljem. A prema Sveučilištu Oxford, čak milijarda ljudi na globalnoj razini ima neki mentalni poremećaj. Najnovije istraživanje američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) otkrilo je da se oko 41 posto ispitanika bori s problemima u svezi s mentalnim zdravljem zbog koronavirusa. U internetskom istraživanju, uz sudjelovanje 5400 odraslih koji žive u SAD-u, provedenom tijekom posljednjeg tjedna lipnja, 40,9 posto ispitanika prijavilo je bar jedan problem u ponašanju ili u svezi s mentalnim zdravljem. Od toga je 31 posto izjavilo da su iskusili simptome anksioznosti ili depresije, 26 posto je doživjelo traume ili simptome poremećaja povezanih sa stresom, 13 posto je započelo ili povećalo upotrebu psihoaktivnih supstanci, dok je čak 11 posto ozbiljno razmišljalo i o samoubojstvu. Kod svih tih ljudi zabrinutost i strah najprije su zamijenili pesimizam i pretjerana briga, pa svadljivost i osuđivanje drugih za sve da bi na kraju prijavljivali psihičke ili neurološke promjene poput umora i zbunjenosti.Gotovo svaki četvrti stanovnik Hrvatske u koronakrizi osjeća se gore nego prije, pokazalo je istraživanje 13 psihologinja sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Na pitanje imaju li doživljaj da se njihovo psihičko stanje tijekom pandemije poboljšalo, pogoršalo ili je ostalo isto, 66,1 posto ispitanika procjenjuje svoje psihičko stanje jednakim kao i prije, 9,1 posto boljim, a 24,8 posto pogoršanim. Gore su prošli oni koji su prije imali psihičkih smetnji - 37,4 posto procjenjuje da su se smetnje pogoršale, a 16,8 posto da su se promijenile. A nedavna su istraživanja pokazala i kako su mentalni problemi u porastu diljem svijeta.
Znanstvenici tvrde kako će, kao i nakon svake krize, sve još nabujati, pa će mentalno zdravlje ljudi i dalje biti na udaru kao posljedica pandemije. A tome u prilog ide opet strah, potvrđuju istraživanja Gallupa provedena u 17 zemalja u kojima se za 25 posto povećao strah da bi se oni ili netko od njihove obitelji mogao razboljeti od korone.Zanimljivo je i da je prijetnja koronavirusa koja i dalje raste utjecala na spremnost čovječanstva da žrtvuje neka osnovna prava ako to može pomoći zaustavljanju širenja bolesti. Svijest o tome vrlo je visoka, od Njemačke s 89, pa do Švicarske i Austrije s 86 i Italije 85 posto. Pa ako nam to već ne može poboljšati naše mentalno zdravlje, možda će pomoći stari dobri Buda, koji reče: "Tajna zdravlja uma i tijela je da se ne žali za prošlošću, da se ne brine o budućnosti i da se ne očekuju nevolje, već da se mudro i potpuno živi u sadašnjem trenutku."
