STRUČNA ANALIZA Varaju li nas trgovci i zarađuju li ekstraprofite na inflaciji?
Bojkot u trgovinama potaknuo je rasprave o opravdanosti visokih cijena hrane, ali i o zaradama trgovačkih lanaca. Građani se pitaju varaju li ih trgovci i zarađuju li ekstraprofite na njihovoj muci?
Odgovore na ta pitanja potražio je Mario Kurtović, financijski i kreditni analitičar, detaljno analizirajući gross margin (bruto profitna marža) i EBITDA marže vodećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina.
Prisvajaju li trgovci sebi više nego što trebaju?
Gross margin označava koliko od prodajne cijene bez PDV-a ostane trgovcu. Agregirano na razini pojedinog trgovačkog lanca, gross profit je suma zarade po svim proizvodima u svim trgovinama. Kad tu zaradu podijelimo s ostvarenim prometom bez PDV-a (jer se prihodi poduzeća uvijek iskazuju bez PDV-a), dobijemo gross margin.
Ovako izgleda gross margin 14 najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj.
'Medijalni gross margin u svih ovih pet godina ostao je gotovo nepromijenjen. Ako uzmemo 2023. kao posljednju dostupnu i izračunamo promjenu u odnosu na pretpandemijsku 2019., kada su još vrijedila neka druga pravila i inflacija se još nije bila zahuktala, čak smo imali minimalan pad medijalnog gross margina od 0,1 postotnog boda. Dakle ovaj prvi i ključni pokazatelj govori nam da trgovci nisu prisvojili sebi veće zarade', zaključuje Kurtović.
Jesu li se veće apsolutne zarade prelile na EBITDA maržu?
Ako su trgovci veće apsolutne zarade prelili na teret radnika i ostalih troškova, vidjet će se, napominje Kurtović, generalno povećanje EBITDA marže, a nju računamo tako da EBITDA-u (dobit prije kamata, poreza i amortizacije) podijelimo s prihodima od prodaje.
Prema njegovoj analizi, medijalna EBITDA marža 14 analiziranih trgovačkih lanaca iznosila je 9,2 posto u 2023. godini i bila je 0,2 postotna boda veća nego 2019. godine. To nam govori da je zarada trgovaca u 2023. godini bila tek nešto veća nego u pretpandemijskoj 2019. godini.
Među samim trgovačkim lancima ima značajnih razlika. Najveću EBITDA maržu ima lanac Ribola (14,5 posto) i ona je narasla dva postotna boda od 2019. godine, a slijede ga Plodine s maržom od 12,6 posto te Lidl s 9,9 posto.
'Moram naglasiti da je polovica promatranih trgovaca u 2023. imala nižu EBITDA maržu nego u 2019. Dakle ne možemo govoriti da su trgovci sebi uzeli veći dio kolača, a to nam sad potvrđuje i EBITDA marža. Dodatno pitanje koje se postavlja kako to da nisu uspjeli podići maržu ako su zarađivali apsolutno više? Zato što su i njima rasli svi ostali ulazni troškovi. Klasični fiksni troškovi počeli su se ponašati kao varijabilni. Porasle su plaće i ostali administrativni troškovi jer su i svi ostali tržišni akteri dizali svoje cijene', navodi Kurtović.
Mogu li trgovci nekako zakamuflirati veće zarade kroz kreativno računovodstvo kako bi stvorili dojam da nisu oni ti koji uzimaju najveći dio kolača?
'Vjerojatno neki mogu, no ne svi i ne stalno, i sigurno ne u velikim razmjerima. Jedan do dva postotna poena dobiti još je nekako i moguće sakriti, no sve više od toga stršalo bi i pobudilo sumnju', kaže Kurtović.
Jesu li trgovački lanci generalno profitabilniji u Hrvatskoj nego u inozemstvu?
Odgovor na ovo pitanje je potvrdan. Uzrok tome je to što je konkurencija na zapadnim tržištima veća i veća je borba za kupce.
'Razvijena tržišta Njemačke, Austrije, Italije i Španjolske su zasićena, konkurencija je velika, organskog rasta praktički nema i tako nastaje borba za svakog kupca. Ta su maloprodajna tržišta poprilično koncentrirana i svatko od njih brani svoju poziciju. S druge strane, mi smo manje i više fragmentirano tržište, a k tome brže rastemo nakon pandemije jer smo imali puno veći pad, a i turizam je bio jedan od vodećih motora rasta. Kako je turizam svojevrstan luksuz, tako se i kroz sezonu podižu cijene jer – gle čuda – potražnja ne pada! Generalno govoreći, svi ovi lanci su manje profitabilni na sporije rastućim i zasićenim razvijenijim tržištima, na kojima su i radnici skuplji, a profitabilniji su na tržištima koja rastu, slabije su koncentrirana i voljna plaćati višu cijenu', objašnjava Kurtović.
Tko onda profitira, tko prisvaja veći dio?
Kurtović daje i odgovor na pitanje tko najviše profitira od rasta cijena. Za primjer uzima proizvod koji u nabavi košta 10 eura i sada proizvođač zbog rasta cijena repromaterijala i plaća diže svoju prodajnu cijenu za 20 posto, na 12 eura.
'Trgovci svoje cijene najčešće formiraju na način da na nabavnu cijenu nadodaju svoju maržu (mark-up). Međutim ta je marža najčešće definirana postotkom od nabavne cijene. To znači da oni ne kažu 'mi na ovom proizvodu zarađujemo fiksno tri eura', već 'mi na ovom proizvodu zarađujemo 30 posto od nabavne cijene', što nije isto. Jer rastom nabavne cijene raste i njihova zarada na 3,60 eura. Dakle 0,60 eura više nego prije. Na kraju, kako se npr. 25 posto PDV-a nadodaje na tako uvećanu cijenu, sad i država dobiva više, i to 0,65 eura u našem primjeru. U ovom jednostavnom primjeru od ukupnog porasta maloprodajne cijene najviše je dobio proizvođač, potom država i onda trgovac. No ova raspodjela ovisi o puno faktora i ona će za svaki proizvod biti drugačija', napominje Kurtović.
Tko je odgovoran za ovakvo stanje i nazire li se kraj inflaciji?
Kurtović ističe da se ne može samo trgovce optužiti za rast cijena prehrambenih proizvoda, već je lista krivaca dugačka.
'Krivi smo mi sami jer kupujemo više nego prije ili kupujemo istu količinu po višim cijenama. Kako god, ne šaljemo signal da nas taj rast cijena nešto previše 'žulja'. Da manje kupujemo pa da trgovcima ostaju neprodane zalihe, sigurno bi smanjivali cijenu, što smo mogli, uostalom, vidjeti za vrijeme ekonomske krize nakon 2008. godine. Dio proizvođača i trgovaca trenutno je iskoristio situaciju i ostvaruje ekstraprofite, no ne možemo reći da to vrijedi generalno za sve. Više je iznimka nego pravilo. No za visoke cijene kriva je i država, jer imamo jednu od najviših stopa PDV-a, turizam, jer ga karakterizira diskrecijska potrošnja, fondovi EU-a, koji su pojačali ionako visoku likvidnost na tržištu, te centralne banke, jer je tijekom pandemije tiskano previše novca, a što je možda i glavni uzrok svega ovog gore', nabrojio je Kurtović te dodao da bi se popis krivaca još mogao povećati.
