Stručnjak o mirovinskoj reformi: 'Ponižavajuće i sramotno je nekoliko stvari'
Analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper dao je svoj osvrt na prijedlog izmjena mirovinskog zakona kojim bi, prema navodima iz Vlade, umirovljenicima značajno rasle mirovine. Upozorio je na nekoliko nelogičnosti zbog kojih su, kaže, umirovljenici zakinuti
Vlada je predstavila detalje mirovinske reforme te bi ona već od sredine ove godine trebala donijeti nešto bolje uvjete za dio umirovljenika.
Kako se izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju već nalaze u javnom savjetovanju, stigao je cijeli niz kritika. Vlada planira uvesti ograničenja u penalizaciji, drukčiji model rada u mirovini, ali i rast invalidskih mirovina za početak 2026. godine, što je izazvalo reakcije. Glavni tajnik SUH-a Igor Knežević prošlog nam je tjedna pobrojio što sve treba promijeniti i tko će sve moći biti zadovoljan ovim promjenama.
'Invalidske mirovine za 74 eura, penalizirane za 57 eura te trajni dodatak ovima koji su dosad bili zaobiđeni jednokratnim dodacima, s mirovinama višima od 840 eura - imamo tri kategorije umirovljenika koje mogu biti zadovoljne. I to je to. One s najnižim mirovinama neće zadovoljiti povećanje od prosječnih 12 eura', ukratko je sumirao Knežević.
Bez značajnijih povećanja
Na sličnom je tragu i analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper. On je podsjetio da se obećanja o novoj formuli usklađivanja, '13. mirovini', dodanom stažu za majke i bonusima za dulji staž 'vuku' još od kraja studenog 2023. godine. Pritom je podsjetio da su mirovine od 2016. godine porasle za 72 posto. No pola tog rasta ostvareno je usklađivanjem.
Kad smo već kod toga, Šemper je još ranije upozorio da nova formula usklađivanja neće donijeti značajnija povećanja. 'Nova formula 85:15 značit će rast mirovina za jedan do dva eura u odnosu na formulu 70:30', zaključio je analitičar mirovinskog sustava još u listopadu prošle godine.
Sad je to ilustrirao brojkama. Kad bi se posljednje usklađivanje, koje je po formuli 70:30 donijelo povećanje od 3,03 posto, odnosno u prosjeku 16,82 eura, provelo po formuli 85:15, umirovljenici bi dobili samo 1,61 euro više. Kad bi se provelo usklađivanje po formuli 100:0, umirovljenici bi dobili samo 3,16 eura više.
Trajno poniženje
Uz to, svota aktualne vrijednosti mirovine dobivene usklađivanjem, a koja se koristi pri određivanju njezine visine, računa se na dvije decimale, umjesto na četiri, kako se računaju ostali parametri izračuna. Stoga je Šemper poslao tužbu Ustavnom sudu, tražeći ispravak te prakse.
'Ustavni sud je 2010. rekao da se ovom formulom usklađivanja vrši samo djelomično usklađivanje mirovina. Predlažem usklađivanje samo prema većem parametru tako da se više ne stvara razlika i pad udjela mirovina u plaći', poručio je.
Trajni dodatak na mirovinu pak naziva poniženjem. 'U ovom predloženom dodatku nema efekta parametra uplata doprinosa, a dodatak mora biti kombinacija toga i parametra solidarne preraspodjele sredstava', upozorio je Šemper, dodajući da će od prvog obećanja isplate '13. mirovine' pa do prve isplate proći dvije godine.
'Dužnosničke plaće Sabor je izglasao 25. srpnja 2024. s isplatom retroaktivno od 1. srpnja 2024.', podsjetio je i predložio isplatu pet eura po godini staža, uz još 25 posto osobne mirovine.
Diskriminacija i penalizacija
Kao i Knežević iz SUH-a, Šemper upozorava da se događa diskriminacija jer majke umirovljene prije 2019. nemaju pravo na dodani staž po djetetu, one umirovljene nakon 1. siječnja 2019. imaju pravo na šest mjeseci dok će nakon uvođenja ove odredbe buduće umirovljenice imati pravo na godinu dana dodanog staža po djetetu. Šemper stoga podsjeća da članak 90. Ustava 'iz opravdanih razloga omogućava retroaktivnu primjenu pojedinih odredbi zakona'.
Što se tiče penalizacije umirovljenika, odnosno njezinog ukidanja kad navrše 70 godina, mirovinski analitičar ističe da prijevremena starosna mirovina iznosi 574 eura za 36 godina staža, a redovita starosna iznosi u prosjeku 636 eura za 31 godinu i devet mjeseci staža.
Upozorava i na to da je nužno odmah ukinuti penalizaciju najnižih mirovina, a koje bi ovom reformom trebale rasti za tri posto i jedva doći do 400 eura u prosjeku. 'Te mirovine nisu imale penalizaciju u prvom ZOMO-u od 1999., već je tu glupost ugradio Davorko Vidović. Tako smo dobili institut 'mirovine niže od najniže mirovine", podsjetio je Šemper.
Što se tiče bonifikacije dugotrajnog rada, upozorio je da pravo na nju imaju i stariji od 65 koji nastavljaju raditi, ali i dugogodišnji osiguranici koji odlaze u mirovinu u dobi od 60 godina i s 41 godinom staža. Smatra da bi potonjoj kategoriji trebalo povećati bonifikaciju na barem 0,3 posto mjesečno.
A što je s porezom?
Kao i kolege iz SUH-a, analitičar mirovinskog sustava podsjetio je da ova reforma ne rješava pitanje oporezivanja mirovina. Predlaže stoga povećanje osobnog odbitka sa 600 na 100 eura te ukidanje poreza na dohodak za umirovljenike s 40 ili više godina staža.
'Kod dobrovoljne mirovinske štednje postoji diskriminacija. Ako radniku uplatu vrši poslodavac, to je porezno priznat trošak, a kad to radi pojedinac – to nije porezna olakšica! Osim toga, sramota je za Hrvatsku to što od 2010. nema poreznih olakšica za svaki odlazak kod privatnih liječnika jer ne mogu dobiti adekvatnu uslugu zbog predugih lista čekanja', smatra Šemper.
