Stručnjak za sigurnost uoči Vijeća za obranu: 'Nemamo posla s normalnom ekipom'

ŽELJKO CVRTILA ZA DIREKTNO

Nakon godina trzavica dogovoreno je da će se sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu održati 1. travnja. U jeku globalnih nesigurnosti od rata u Ukrajini, na Bliskom istoku, a zatim i prijetnji susjedne Srbije i nabavljanju kineskih hipersoničnih raketa, predsjednik države Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković nisu nailazili na zajednički jezik te su pokazivali razjedinjenost državnog vrha u kriznim vremenima.

Kriminalist i stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila za portal Direktno je otkrio kakva očekivanja ima od susreta čelnika. "Trzavica će biti, ali očekujem da se dogovore oko barem ključnih strateških stvari, oko toga što će se nabavljati od oružja, od kud će se nabavljati, da zauzmu stav prema prijetnjama koje dolaze, oko Ukrajine, Irana i tako dalje. Da nekako ujednače tu politiku ako je moguće. Dobro je da će se konačno sastati nakon dugo vremena", kazao je na početku razgovora.

Ukazao je i da treba riješiti i druge važne stvari kao što su strateške smjernice sa sigurnosnim službama, kojih, kako je istaknuo, očito već neko vrijeme nema. "Iako postoje zakoni i propisi po kojima službe mogu raditi bez toga, funkcioniraju bez pola glave jer nisu dobili smjernice po kojima trebaju raditi i kako trebaju raditi, na što se trebaju fokusirati. Očekujem da se takve ključne stvari razriješe", dodao je.

Istaknuo je da postoji još jedan problem. "Ta dva vijeća, obrana i nacionalna sigurnost, su i po sastavu poprilično slična. Ne vidim nikakvog objektivnog razloga da oni budu odvojeni. Puno je konstruktivnije bilo kad je bio VONS - Vijeće obrane i nacionalne sigurnosti jer je obrana zapravo samo jedan dio nacionalne sigurnosti i trebalo bi izvršavati ono što se u Vijeću za nacionalnu sigurnost dogovori", poručio je Cvrtila.

'Nije dobro složeno'

Kazao je kako na ovaj način ispada da su ta dva tijela ravnopravna i da na svakom od tijela treba nešto drugo raditi. "Hijerarhija tih tijela jednostavno nije dobro složena. Obrana bi trebala kao dio sustava sigurnosti izvršavati ono što se dogovori na Vijeću za nacionalnu sigurnost, koja treba biti krovno tijelo za kompletne sigurnosne sustave u Republici Hrvatskoj, a to sad očito tako nije složeno", objasnio je Cvrtila.

Smatra kako bi Vijeće obrane eventualno trebalo biti niže tijelo s nižom razinom dužnosnika koji bi jednostavno trebali operacionalizirati ono što se na Vijeću za nacionalnu sigurnost zaključi i odluči, ako ga uopće treba postojati. Naime, istaknuo je da već postoji MORH, Glavni stožer, njihovi kolegiji, postoje međuresorna tijela koja se bave nabavom kad je oružje u pitanju i tako dalje. Što se tiče retorike koja dolazi iz Srbije kao i zabrinutosti oko njihovog rapidnog naoružavanja kineskim sustavima, kazao je kako to ne možemo zanemariti.

"Hrvatska, za razliku od Srbije, ne nabavlja napadne rakete i s time vi pokazujete kakve imate zapravo ciljeve i namjere. Kad vidite da je netko nabavio takvu vrstu napadnog naoružanja, gdje može sjediti u Beogradu i gađati Zagreb i pola regije, onda morate razmišljati kako se od toga obraniti. U tom kontekstu morate napraviti protumjere, a koje su najbolje opcije te obrane, to će dati prije svega vojni stručnjaci koji se s time bave. Ministar Anušić je dobro rekao da se prvo gleda na kvalitetu, zatim brzinu nabave, a na trećem mjestu je cijena", poručio je Cvrtila.

'Kao što Ukrajina ima Rusiju, tako mi imamo Srbiju'

Kad je obrana u pitanju, istaknuo je da je cijena na kraju jer "ako nemate sigurnost, onda nemate ništa". "Nema tu ni turizma, nema gospodarstva, nema ulaganja, nema investicija, nema ničega", dodao je. "S druge strane, njihova retorika je nevjerojatna. Kao da pričate s nekim luđacima. Oni to nazivaju Zagrepčankom i sve što govore da se kod nas događa, da se mi pripremamo za rat, oni rade. Vidite da nemate posao s normalnom ekipom. Nemate sugovornika s kojim možete sjesti i reći da se posvetite nekim drugim stvarima", kazao je Cvrtila.

Dodao je da ni ne govore kako riješiti repove koje imaju iz prošlosti, kao što su nestali, ratni zločini, ratna odšteta i tako dalje, odnosno da im to nije niti na pameti. "Oni u sadašnjem vremenu i u budućem impliciraju neke stvari koje nisu dobre. Njihovi narativi su potpuno krivi. Kao što Ukrajina ima Rusiju, tako mi imamo Srbiju. Moramo s tim živjeti i u tom smislu se moramo postaviti. Nadam se da će tu biti dovoljno razuma i kod predsjednika i kod premijera da se u tom smjeru posložimo", istaknuo je.

Podsjetimo, odnos MORH-a i predsjednika Milanovića ne ide u dobrom smjeru, a nedavno je predsjednik zabranio Hrvatskoj vojsci suradnju s Izraelom te nabavku njihovog naoružanja. Ta je odluka stigla nakon više izjava protiv Izraela kao i izraelskog veleposlanika u Hrvatskoj. Cvrtila je rekao da predsjednika može misliti što god hoće o ratu na Bliskom istoku i mi se osobno možemo čak i složiti s nekim stavom, ali on kao predsjednik mora prije svega računati o interesu svoje države i svoje nacije. 

'Trebamo postaviti uvjete u ugovorima'

"Ako ti nije interes da ulaziš u sukob s nekim takvim, onda nemoj ulaziti. Koristi te stvari da dobiješ više za Hrvatsku, a ne da dobiješ manje i da si otežaš međunarodnu situaciju. To se jednostavno ne radi. Svejedno ne možeš promijeniti ništa - tko pita Hrvatsku što mi mislimo uopće o ratu s Iranom? Režemo si određene mogućnosti, a s druge strane, na ništa nećemo utjecati i ništa nećemo promijeniti. Kao mala država, nemamo nikakvog utjecaja u tom kontekstu, a nanijeli smo možda štetu Hrvatskoj i mogućnosti da dođemo do obrambenog oružja", poručio je Cvrtila.

Dodao je da te izjave nisu trebali ići u tom smjeru te da sumnja da će predsjednik na Vijećima promijeniti svoj stav o vojnoj suradnji s Izraelom. "On je vrlo čvrst. S druge strane, on je u pravu u drugom smjeru kad kaže da Izrael naoružava i Srbiju, a situacija nam je slična i s Francuskom. To je možda pravo pitanje i pitanje partnera. Trebamo postaviti pitanje jesu li nam partneri ili nisu. Ako vi nama prodajete oružje, a istovremeno prodajete nekome koji ima ovakvu napadačku retoriku kao Srbija, onda treba pitati partnera.

Na kraju krajeva, u te ugovore treba postaviti uvjete i reći da se ne može prodavati određenoj ekipi bez suglasnosti Hrvatske. Možemo takve stvari tražiti. Ako mi to ne možemo, onda ne možemo računati da su nam to partneri. Treba jasno reći, ok, kupujete oružje na otvorenom tržištu, ne računajte ni na nikakvo partnerstvo, i mi ćemo prodavati kome god hoćemo, pa i vašim neprijateljima. Ne ovako da smo kao partneri, a onda ispada da nismo. Tu naravno treba biti oprezan", zaključio je Željko Cvrtila za Direktno.