Studenti kao rješenje za manjak radne snage? Poslodavci traže ukidanje porezne prepreke za one koji žele više zaraditi

Primjerice, ako student ostvari godišnji primitak veći od 15.000 kuna, roditelj s bruto plaćom od 12.000 kuna s prebivalištem u Zagrebu, koji je koristio poreznu olakšicu, mora poreznicima vratiti gotovo 5000 kuna.

Negativan učinak još je veći za roditelje koji uzdržavaju više djece jer gubitak prava za studenta utječe na svotu osobnog odbitka koju se ostvaruje za ostalu djecu. Naime nakon što se izgubi pravo na poreznu olakšicu za jedno dijete, drugo dijete postaje prvo, treće postaje drugo itd., što utječe na visinu ukupnog osobnog odbitka s obzirom na to da se koeficijent za izračun poreznog odbitka povećava za svako dodatno dijete.

U zadnjem krugu porezne reforme Vlada je donekle izišla u susret studentima time što je iz primitaka koji utječu na poreznu olakšicu isključila stipendije. U prag od 15.000 kuna ne uključuju se ni obiteljske mirovine koje student ostvaruje nakon smrti roditelja, a ni nagrade koje ostvari u okviru obrazovnog sustava ili na organiziranim sveučilišnim natjecanjima.

Prihodi koje ostvari student posredstvom ovlaštenog posrednika (student servis) ulaze u prag od 15.000 kune u neto iznosu. U godišnji iznos od 15.000 kuna uključuju se zarade od drugog dohotka (npr. naknada za rad u izbornim povjerenstvima), primci po osnovi kamata, dividende i udjeli u dobiti.

Poslodavci ističu da je prag prihoda nakon kojeg se gubi porezna olakšica prenizak te da bi se njegovim podizanjem studenti potaknuli na veći radni angažman. Stoga predlažu da se prag podigne na 30.000 kuna, uz drugačiji tretman ako porezni obveznik (roditelj) ima više djece.

Inicijativu HUP-a podržava i predsjednik Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić te smatra da bi se većim angažmanom studenata u sezonskim poslovima u turizmu smanjila potreba za stranom radnom snagom.

'Predložili smo Vladi da se neoporeziva granica primitaka za uzdržavane članove podigne na 30.000 kuna. Smatramo da bi se na taj način aktivirao značajan broj ljudi na tržištu rada', poručuje Ostojić.

Inače, rad studenata reguliran je Zakonom o obavljanju studentskih poslova, a na snazi je od studenog 2018. godine.

Studenti se zapošljavaju preko ovlaštenih posrednika, a to mogu biti studentski centri ili visoka učilišta koja imaju centar za studentski standard, pod uvjetom da su od Ministarstva znanosti i visokog obrazovanja dobili odobrenje za obavljanje poslova posredovanja.

Zakonom je regulirana i minimalna satnica, koja se izračunava tako da se iznos minimalne bruto plaće podijeli sa 160. Satnica se usklađuje jednom godišnje, a za 2022. godinu iznosi 29,30 kuna.