SUSRET SVJETSKIH MOĆNIKA! Milanović putuje na druženje s elitom. Odluke koje će se tamo donositi tiču se i Hrvatske!

U Bruxellesu se u ponedjeljak održava summit čelnika 30 članica NATO-a na kojem bi se trebale donijeti odluke o reformama tog saveza do 2030. godine.

Prema najavama, reforme uključuju prilagodbu izazovima poput destabilizacijskih aktivnosti Rusije, uspona Kine, terorističkih prijetnji, kibernetičkih napada i klimatskih promjena.

“Skup 30 svjetskih čelnika ključni je trenutak za naš Savez i našu kolektivnu sigurnost”, istaknuo je glavni tajnik Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare na kojoj je govorio o temama kojima će se summit baviti.

Prvi put na summitu američki predsjednik

Na summitu  će sudjelovati i hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

Važno je istaknuti kako će na ovom summitu sudjelovati novi američki predsjednik Joe Biden, čiji je izbor donio olakšanje saveznicima nakon četiri turbulentne godine pod bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom. Prethodni stanar Bijele kuće nazvao je NATO zastarjelom organizacijom, prijetio izlaskom SAD-a te dovodio u pitanje temeljeno načelo o kolektivnoj obrani.

Pretpostavlja se kako će ključna poruka sa summita biti “obnovljena predanost transatlantskom jedinstvu i jačanju veza koje su ozbiljno uzdrmane za Trumpova mandata”.

Podsjetimo, Biden je već poništio Trumpovu odluku o povlačenju američkih vojnika iz Njemačke.

SAD su ključna članica NATO-a, koja na obranu troše skoro dva i pol puta više nego svi ostali saveznici. Prema podacima za 2020. godinu, SAD je za obranu izdvojio 717 milijardi dolara, a svi ostali saveznici 311 milijardi dolara.

Očekuje se kako će se na summitu prihvatiti sedam dokumenata – zajednička izjava, plan za reforme NATO-a do 2030., akcijski plan o utjecaju klimatskih promjena na sigurnost, dokumente o kibernetičkoj obrani, sprječavanju spolnog nasilja i jačanju otpornosti te izvješće o podjeli tereta troškova obrane.

Glavni tajnik Stoltenberg je najavio uspostavu novih centara za poticanje tehnološke suradnje među saveznicima potpomognutih novim Fondom za inovacije za potporu startupovima.

Čelnici NATO-a trebali bi se također složiti da će izraditi novi Strateški koncept, koji će prvi put kao izazov uključiti vojni uspon Kine.

Hrvatska među 10 zemalja koje će povećati izdvajanje za obranu

Na summitu bi čelnici još jednom trebali potvrditi cilj da saveznici do 2024. za obranu namijene dva posto svoga BDP-a. Na tome i dalje inzistira SAD iako ne više tako agresivno kako je to radio bivši predsjednik Trump.

Saveznici su još 2014. godine zacrtali cilj da će povećati izdvajanje za obranu na najmanje dva posto svoga BDP-a do 2024. godine, a od toga 20 posto za vojnu opremu.

Prema najnovijim podacima koje je NATO objavio u petak, ove godine taj će cilj ispuniti 10 članica: Grčka, Sjedinjene Države, Hrvatska, Velika Britanija, Estonija, Latvija, Poljska, Litva, Rumunjska i Francuska.

Kupnjom 12 višenamjenskih borbenih zrakoplova hrvatski vojni proračun ove će godine prvi put premašiti dva posto BDP-a, a po izdvajanju za opremu i modernizaciju Hrvatska je skočila na prvo mjesto među 30 članica NATO-a, s 10,3 posto u 2020. na 43,5 posto vojnog proračuna za ovu godinu.

Prema podacima objavljenim u petak, hrvatski vojni proračun skočio je s prošlogodišnjih 1,83 posto na 2,79 posto BDP-a ove godine i Hrvatska je  treća je po izdvajanju za obranu. Prva je Grčka s 3,82 posto BDP-a, druge SAD s 3,52 posto.

Kada je riječ o udjelu vojnog proračuna koji je namijenjen za opremu i modernizaciju, Hrvatska je skočila na prvo mjesto prema procjeni za ovu godinu. S prošlogodišnjih 10,3 posto izdvajanje za opremu skočila je na 43,5 posto vojnog proračuna za ovu godinu.