Svaka četvrta osoba s invaliditetom u Europi krpa kraj s krajem. Zabrinjava i situacija u Hrvatskoj
Podaci Eurostata pokazuju da su osobe s invaliditetom u velikom riziku od siromaštva, pri čemu je najgore u baltičkim zemljama i Hrvatskoj. Postavimo li te podatke u hrvatski kontekst, izgledno je da osobe s invaliditetom teško žive te se sve više zagovara njihovo zapošljavanje
Gotovo svaka četvrta osoba s invaliditetom u Europskoj uniji jedva pokriva osnovne životne troškove, a stopa siromaštva ove društvene skupine najgora je u baltičkim zemljama i – Hrvatskoj, piše Euronews. Pozivajući se na podatke Eurostata, navode da su u većem riziku od siromaštva, posebice u Grčkoj i Bugarskoj, u kojima 75,5, odnosno 52 posto osoba s invaliditetom teško krpa kraj s krajem.
Preduvjet stabilnih financija, a time i kvalitetnog života jest prolazak posla, a aktualni podaci kazuju da je prošle godine jaz u zapošljavanju osoba bez i s invaliditetom iznosio 24 postotna boda, što sugerira da je tržište rada posebno izazovno za potonje. Drugim riječima, kako piše isti izvor, među svim oblicima nejednakosti na tržištu rada, poput spola, stranog podrijetla ili invaliditeta, upravo invaliditet dovodi do najvećeg jaza u zapošljavanju.
Bez socijalnih naknada bilo bi još gore
Ipak, podatak koji najviše zabrinjava jest da bi čak 70 posto Europljana s invaliditetom bilo u riziku od siromaštva kada ne bi postojale socijalne naknade i potpore. I dok Baltik i Hrvatska bilježe mizerne rezultate, kvaliteta života osoba s invaliditetom bolja je u Luksemburgu, Njemačkoj, Nizozemskoj i Finskoj, u kojima se stopa njihova siromaštva kreće od osam do 13 posto.
Iako još nisu dostupni podaci za tekuću godinu, izgledno je da bi na stopu siromaštva osoba s invaliditetom u Hrvatskoj moglo utjecati dugo čekanje rješenja o inkluzivnom dodatku, a koji je većini važan izvor prihoda, posebice kada je riječ o troškovima terapija i pomagala.
Naime, iako je Zakon o inkluzivnom dodatku stupio na snagu 1. siječnja prošle godine s ciljem objedinjenja četiriju dotadašnjih naknada (osobne invalidnine, doplatka za pomoć i njegu, doplatka za dijete te naknade za nezaposlene), mnogi ga i dalje nisu dobili, a prema objavama koje smo vidjeli u grupama na Facebooku osoba s invaliditetom, neki tek čekaju vještačenje. Uz to, čini se da nisu potpuno jasni ni kriteriji po kojima se naknada dodjeljuje, kao ni vremenski rokovi isplate.
Kako je tportal pisao, iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad zastoje opravdavaju velikim brojem zahtjeva novih korisnika, a iz resornog ministarstva poručuju da za inkluzivni dodatak u proračunu imaju 726 milijuna eura te da će rebalansom povećati taj iznos na oko 900 milijuna.
Pritom je inkluzivni dodatak zamišljen kao kompenzacijski novac, a istovremeno se nastoji stvoriti više prilika za zapošljavanje osoba s invaliditetom i educirati poslodavce. Prema statistikama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, povećava se broj zaposlenih osoba s invaliditetom: od siječnja do prosinca prošle godine iz evidencije Zavoda zaposleno je ukupno 127.530 ljudi, od čega njih 4399 s invaliditetom. To je povećanje od 20,7 posto naspram prethodne godine, no značajna nezaposlenost osoba s invaliditetom, posebice u manjim mjestima, i dalje ostaje jedan od većih problema. Kad tome dodamo mjesečne troškove privatnih terapija, lijekova i ortopedskih pomagala koji su im neophodni, jasno je otkuda povećan rizik od siromaštva.
Sve to, naime, košta.
