Svaka županija mogla bi biti jedna izborna jedinica

U HDZ-u i dalje ne govore da će ispoštovati odluku Ustavnog suda i izborne jedinice urediti tako da glas svakog birača podjednako vrijedi bez obzira na to gdje izlazi na biralište, piše u subotu Jutarnji list.

Zbog smanjenja broja stanovnika i velike depopulacije pojedinih krajeva, nesrazmjer u vrijednosti glasa između, primjerice, IV. i IX. izborne jedinice je toliki da se dovodi u pitanje ustavnost izbora. Na to je upozorio predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, rekavši kako ne vjeruje da bi se izbori nakon posljednjeg popisa stanovništva mogli provesti po aktualnom modelu.

Kako je najjednostavnije rješenje da granice jedinica ostanu iste, ali da se ne bira više u svakoj od njih po 14 zastupnika nego broj koji bi bio razmjeran broju birača, neprihvatljivo utjecajnijim HDZ-ovcima (osječkobaranjski župan Ivan Anušić odbija opciju po kojoj bi Slavonija, zbog depopulacije, ostala bez troje zastupnika, koji bi se prelili u Zagreb i Dalmaciju), oporba se počela bojati rješenja koje se dosad nije spominjalo.

Kako doznaje dnevnik, pribojavaju se da bi HDZ mogao uvesti 21 izbornu jedinicu – 20 koje bi slijedile granice županija plus Grad Zagreb. Broj zastupnika birao bi se razmjerno broju stanovnika u županiji pa bi tako Ličko-senjska imala dva do tri mandata, a Grad Zagreb 28.

Problem vide u tome što taj model najviše pogoduje najvećim strankama, prije svega HDZ-u. Profesor na Fakultetu političkih znanosti Goran Čular kaže da bi to rješenje bilo potpuno ustavno jer bi glas svakog birača jednako vrijedio. Uostalom, u proporcionalnim izbornim sustavima je ono i najčešće.

Administrativne granice županija ili regija su ujedno granice izbornih jedinica. Tako je u Španjolskoj, Švedskoj, Češkoj i brojnim drugim zemljama.

To bi najviše odgovaralo HDZ-u, a najmanje manjim strankama jer često ne bi mogle uopće dobiti mandat, pa čak ni s 10 ili 12 posto osvojenih glasova u izbornoj jedinici, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.