Sve se promijenilo dolaskom Trumpa, Kijev je spreman predati dio teritorija Rusiji: ‘Za Ukrajinu ima puno važnija stvar‘
Čini se da je ovaj novi pristup zapravo opravdanje za svaki mogući dogovor u kojem bi Rusija zadržala kontrolu nad ukrajinskom zemljom
Ukrajinski dužnosnici mjesecima su govorili da neće ustupiti niti milimetar teritorija koji je okupirala Rusija ni u kakvom mirovnom rješenju, no povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću i njegova najava mirovnih pregovora očito je doveo do toga da i Kijev odstupi od svojih ‘crvenih linija‘.
S obzirom na to da ukrajinske snage sve manje mogu kontrolirati front na istoku zemlje, dva su visoka dužnosnika rekla New York Timesu da obrana interesa Ukrajine u potencijalnim pregovorima više ne bi ovisila o teritorijalnim granicama, već o tome kakva jamstva postoje za prekid vatre.
"Razgovori bi se trebali temeljiti na jamstvima. Za Ukrajinu ništa nije važnije", rekao je Roman Kostenko, predsjednik Odbora za obranu i obavještajne poslove ukrajinskog parlamenta.
Volodimir Zelenski i američki general John T. Reim Jr.
Drugi visoki ukrajinski dužnosnik, koji je razgovarao pod uvjetom anonimnosti o osjetljivim pregovorima, bio je još izravniji. "Teritorijalno pitanje je izuzetno važno, ali to je još uvijek drugo pitanje. Prvo pitanje su sigurnosna jamstva", rekao je dužnosnik.
Ukrajina tretira svoje granice na temelju deklaracije o neovisnosti iz 1991., iako je Rusija od tada preuzela kontrolu nad oko 20 posto ukrajinske zemlje. Ipak, Kijev se neće službeno odreći svojih zahtjeva nad bilo kojim teritorijem pod ruskom okupacijom, rekao je Kostenko.
Čini se da je ovaj novi pristup koji Ukrajina poduzima zapravo opravdanje za svaki mogući dogovor u kojem bi Rusija zadržala kontrolu nad ukrajinskom zemljom.
Kijev traži članstvo u Sjevernoatlantskom savezu kao jamstvo protiv ponovnih napada Rusije. Zapadni dužnosnici signalizirali su da žele pridruživanje Ukrajine NATO-u, ali ne po bilo kakvom ubrzanom rasporedu.
Dužnosnici u Kijevu također su rekli da bi snažan arsenal konvencionalnog oružja, koji će im osigurati Zapad, omogućio Ukrajini da brzo uzvrati udarac, služeći kao sredstvo odvraćanja od obnove neprijateljstava.
Sigurnosna jamstva, a ne teritorijalna, figuriraju kao najteže pitanje u svakom mirovnom sporazumu, piše NYT. Kad su Ukrajina i Rusija održale mirovne pregovore 2022., Rusija je na kraju odustala od kritične komponente predloženog sporazuma: aranžmana koji obvezuje druge zemlje da stanu u obranu Ukrajine ako ona ikada ponovno bude napadnuta.
Rasprave o potencijalnoj nagodbi zahuktale su se nakon prošlotjednog izbora Trumpa, koji je obećao da će izvršiti pritisak za hitne razgovore. To je veliki pomak u odnosu na dugotrajno stajalište Bidenove administracije da se vrijeme i uvjeti bilo kakve nagodbe trebaju prepustiti Ukrajini. Trump je bio otvoreno skeptičan glede nastavka američke pomoći Ukrajini i rekao je da može okončati rat u jednom danu, doduše ne govoreći kako.
Trenutna prepreka za bilo kakav prekid vatre duž fronte je ukrajinska okupacija dijelova Kurska, u jugozapadnoj Rusiji, koji je ukrajinska vojska napala u kolovozu. Kijev vidi taj teritorij kao potencijalni adut za pregovaranje tijekom pregovora, ali u Moskvi se odlazak Ukrajine uvelike smatra preduvjetom za početak pregovora. Američki dužnosnici kažu da se oko 50.000 ruskih i sjevernokorejskih vojnika nagomilalo u Kursku u pripremi za protuofenzivu da se Ukrajina istjera s ruske zemlje.
Ako Ukrajinci budu otjerani iz Kurska, Rusija bi mogla prihvatiti prekid vatre duž crte bojišnice do sljedećeg proljeća, rekao je u intervjuu u ponedjeljak Konstantin Zatulin, zastupnik u Putinovoj političkoj stranci. "Sve će se temeljiti na činjenicama", rekao je. “Sve što imamo naše je; sve što Ukrajina ima je ukrajinsko."
Za neke od moskovskih tvrdolinijaša, točke spora, uključujući teritorijalne zahtjeve, čine nagodbu do sljedećeg proljeća malo vjerojatnom.
“Bit će nam teško postići dogovor upravo zato što čak i naš najmekši stav uključuje dodatne teritorijalne ustupke od Ukrajine”, rekao je Konstantin Malofeev, konzervativni poduzetnik povezan s Kremljom.
Trump i Zelenski razgovarali su prošli tjedan, ali nijedna strana nije objavila o čemu se razgovaralo.
Zelenski je apelirao na potporu u Sjedinjenim Državama i europskim nacijama za ono što on naziva strategijom "mira kroz snagu" koja bi poduprla ukrajinsku vojsku i potencijalno poboljšala njen položaj na bojnom polju prije nego što pregovori počnu.
Trenutno Ukrajina prolazi najteže trenutke na bojnom polju još od prvih dana invazije, što je natjeralo Zelenskog da ublaži svoj plan koji je nazvao Formula mira i koji je do nedavno smatrao osnovnim polazištem za bilo kakve pregovore.
Volodimir Zelenski
Nedavno je poslao ministra vanjskih poslova u Kinu da pozdravi kinesku ulogu u razgovorima, rekavši i da bi Rusija mogla biti pozvana na buduću pregovaračku rundu o Formuli mira.
Ali osigurati povoljno rješenje za Ukrajinu dok Rusija napreduje bilo bi iznimno teško, rekao je Andrij Zagorodnjuk, bivši ukrajinski ministar obrane. Ruski pregovarači vjerojatno se neće zadovoljiti samo teritorijem koji je njihova vojska već zauzela.
"Tko god je u pobjedničkoj poziciji, postavlja uvjete", zaključio je bivši ukrajinski ministar obrane za NYT.
