Sve više gotovine izvlači se iz madraca i stavlja na račune. Kada banke pale lampicu?

U odnosu na isti mjesec lani, poručuju iz Hrvatske narodne banke, to je porast depozita za 22,3 milijardi kuna ili 9,4%. Depoziti građana užurbano rastu već dvije godine, tako je sličan rast depozita bio je i godinu dana ranije u odnosu na 2020. kada su rasli za 20,7 mlrd. kuna ili 9,2%. Daleko više polažemo devize od kuna, tako je udio deviznih depozita bio 59.4% ili 156,5 milijarde kuna, dok je udio kunskih štednih i oročenih depozita bio 7,1% ili 18,9 milijarde kuna.

Na računima će se tako naći sigurno i dio novca koji je do sad bio ispod radara. Ako se na nečijem računu pojavi veća svota, mogle bi se popaliti i "lampice" pa će se automatski aktivirati dubinska provjera i analiza banaka. A onda je tu i Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranje terorizma koji propisuje kad se alarmi dižu.

"Mjere dubinske analize u osnovi trebaju osigurati da banke podrobno upoznaju svog klijenta i transakcije koje se provode, a uključuju utvrđivanje identiteta i provjeru identiteta stranke, stvarnog vlasnika stranke, prikupljanje podataka o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnog odnosa te stalno praćenje poslovnog odnosa", naveli su iz HNB-a. Ako se po računima pojavi iznos veći od 200.000 kuna, bez obzira tko provodi transakciju gotovine, banka je dužna prikupiti i podatak o izvoru sredstava.