TAKO JE POČELA 'OLUJA' Martić pobjegao iz Knina, a onda cmoljio

Vidno deprimirani Mile Martić nakon napuštanja Knina za TV Republike Srpske kazao je da se on ne želi povlačiti i da moraju učiniti sve da se vrate na svoja vjekovna ognjišta

Gotovo cjelokupno srpsko stanovništvo napustilo je područja kojima su tijekom 'Oluje' ovladale hrvatske snage. Budući da nema pouzdanih podataka koliko je tada na tom području živjelo Srba, kao i zbog činjenice da je od 1991. dosta njih napustilo ta područja iz egzistencijalnih razloga, teško je navesti točan broj onih koji su otišli početkom kolovoza 1995.

Prema procjeni hrvatskih vlasti iznesenoj neposredno nakon 'Oluje' nekadašnja pobunjena područja napustilo je nešto više od 154.000 osoba. Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava procijenio je da se radilo o oko 200 000 ili najmanje 180 000 osoba. Neki drugi autori, uzimajući u obzir da se prije kolovoza 1995. s tog područja iselilo 'više desetaka tisuća' Srba,  procjenjuju da je tijekom 'Oluje' svoje domove napustilo njih oko 100 000 - piše Nikica Barić u svojoj knjizi Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995.

Martić: 'Pozivam sve rodoljube da odbrane otadžbinu'

Navodi kako je nakon napuštanja Knina, dok su hrvatske snage dovršavale akciju 'Oluja', krajinski predsjednik Milan Martić da je izjavu za TV Republike Srpske. Martić se tada navodno nalazio u Srbu,  iako je moguće da se u to vrijeme već povukao u Republiku Srpsku. Vidno deprimirani Martić izjavio je:

 - I u ovako teškoj situaciji, ako je ikome teško, naravno, meni je nateže. Ja sam ostao, kao što vidite, ovde, ne želim da se povlačim. Moram da pohvalim one borce hrabre koji su još uvijek ovdje i koji se ne žele, a takvih imamo po šumama mnogo. I koristim priliku da pozovem sve rodoljube...sve, iz svih srpskih zemalja, pa i iz dijaspore, da se vrate da odbrane otadžbinu,  Republiku Srpsku Krajinu. Ja ne priznam nit ću ikad priznati okupaciju i dok ijednog Krajišnika ima u životu tu okupaciju ne smijemo priznati. Moramo da sve učinimo da se vratimo na naša vjekovna ognjišta. Ubjeđen sam da mi to možemo.

Sada, kad je civilno stanovništvo, kad se zbrine, onda svaki borac je dužan da se odazove svom pozivu i da se vraćamo tamo gdje su naša vjekovna ognjišta. Ovo je apel za sve. Ja ostajem ovde, jesam donekle u okruženju, al se ne plašim i nemamo se čega plašiti. Nije hrvatska vojska toliko moćna i snažna, jest da imaju  nadmoćnu artiljeriju, ali mi imamo i srce, pa se nadam, imamo motiv zašto da se borimo i ubjeđen sam da mi možemo i ovu muku koja nas je snašla, da možemo prevladati.

Ogorčeni i razočarani

Krajinski su Srbi nakon napuštanja svojih domova, opisuje Barić u svom djelu, otišli u Republiku Srpsku i SR Jugoslaviju, a među njima je vladalo razočarenje i ogorčenje prema Miloševiću i vlastitim vođama.

Nakon 'Oluje' srbijanska policija hvatala je izbjegle vojno sposobne Krajišnike i upućivala ih u istočnu Slavoniju, u uporište Arkanove Srpske dobrovoljačke garde u Erdutu. Arkanovi 'Tigrovi' su se nad izbjeglicama okrutno iživljavali, optužujući ih da su 'srpski izdajnici'. Čovjek koji je prošao to maltretiranje u Erdutu kasnije je o tom iskustvu pričao N. Devetaku
 - Ti se vjerojatno sjećaš onog snimka koji su, ne znam koliko puta puštali na HTV-u, snimljenog devedesete u Petrinju gdje sa jednom grupom vičem: 'Ovo je Srbija, ovo je Srbija'. E, taj  snimak mi se stotinu puta vrtio pred očima u Erdutu dok sam sam sebi govorio: 'Eto ti sad Srbije, jebala te Srbija'.