Tisuće tužbi za novinare i medije teške 77,4 milijuna kuna kako bi se ušutkao glas javnosti

Stalnim tužbama protiv novinara i medija nastavlja se maltretiranje i zastrašivanja novinara i medija te se može govoriti o jednom sistemskom pritisku koji prerasta u kulturu tužakanja. Stvara se jedan novi vid pritiska kojim se ekonomskim i financijskim iscrpljivanjem nastoji ušutkati medije i novinare, kazao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko na predstavljanju najnovije ankete HND-a o broju tužbi protiv novinara, novinarki i medija.

Kako je kazano u četiri godine od kako HND provodi istraživanje zamjetan je trend stabilnosti broja tužbi ili blagog porasta pa je tako trenutno aktivno najmanje 951 tužbi protiv medija i novinara od kojih tužitelji potražuju gotovo 77,4 milijuna kuna. Zvoko je dodao kako je Hrvatska najgora zemlja u Europi kada je riječ o SLAPP-u, ali srećom jako je mali broj tužbi koje su bile osuđujuće. 

Vanja Jurić, odvjetnica i članica Stručne skupine Europske komisije za SLAPP-tužbe kazala je kako ove brojke govore da se tužbe protiv novinara i medija smatraju nečim što je uobičajeno i primjereno kako bi se zaštitila „čast i ugled“. – Ono što je vrlo sporno je traženje novčanih naknada, a zanemareni su svi drugi oblici odštete. Smatram da je potrebno  raditi na osvještavanju sviju o tome što znače medijske slobode i ne dozvoliti da tužbe protiv novinara i medija budu pravilo, a ne izuzetak, kazala je odvjetnica Jurić i dodala kako je još puno posla, ali da je jasno kako su to procesi koji će trajati neko vrijeme. Ona smatra kako je zakonska regulativa solidna, osim u djelu koji govori o „časti i ugledu“, ali da i tu postoji vrlo visoki stupanj dokazanosti pa su nepovoljne presude vrlo rijetke. Jurić ja naglasila kako je kod nas čest problem sama primjena zakona naročito na nižim sudovima gdje se primjenjuju pogrešne odredbe. – Niti jedan problem nije moguće riješiti mjerama i zato je nužno educiranje svih u procesu. Imamo primjerice izvrsne suce koji znaju svoj posao i prate problematiku, ali nažalost ima i onih koji nisu usvojili temeljna načela, kazala je Jurić.

Autorica istraživanja Monika Kutri naglasila je kako su ove godine predstavnike nakladnika pitali i što misle na koji bi se način mogle suzbiti SLAPP-tužbe. – Uglavnom su ti odgovori bili slični pa tako nakladnici smatraju kako bi se neopravdane tužbe moglo suzbiti promjenom ili prilagodbom zakona. Od velike i presudne koristi bi bilo i ujednačavanje sudske prakse u cijeloj Hrvatskoj, edukacija sudaca o medijskom pravu te edukacija samih novinara, zatim osiguravanjem besplatne pravne pomoći malim lokalnim i neprofitnim medijima i javnim kampanjama u kojima bi se govorilo o SLAPP-u, kazala je  Kutri.

Glavna tajnica HND-a Ema Tarabochia Veršić naglasila je kako je pritiska na novinare medije posljednjih godina konstantan i to predstavlja veliki problem, jer su medijski radnici zbog tužbi opterećeni i ti procesi traju godinama te po tome pitanju dešava nešto mora učiniti.

Suzana Lepan Štefančić, članica Stručne radne skupine za suzbijanje SLAPP-tužbi Ministarstva kulture i medija, govorila je o iskustvima s tužbama u Osijeku, gdje su učestale tužbe od strane sudaca i koji traže velike novčane odštete.

Potpredsjednik Hrvatskog novinarskog društva Goran Gazdek govorio je o svojim iskustvima i s brojnim tužbama s kojima se suočio te je kazao kako je za lokalne medije situacija puno gora iz nekoliko razloga. – Tu se radi o malim medijima i jedna izgubljena tužba od primjerice 20 tisuća kuna može značiti gašenje portala. Zbog hodanja po sudovima mi ne možemo radit svoj posao, a primjerice u Virovitici i drugim manjim mjestima mi se svakodnevno suočavamo licem u lice s našim tužiteljima, što nije nimalo ugodno, kazao je Gazdek. On je kao potpredsjednik HND na kraju istaknuo kako se svi novinari i mediji koje se tuži trebaju to prijaviti, Društvo će im uvijek kao i do sada biti na raspolaganju i stati u njihovu zaštitu.  

Autor: Ivica Buljan