Tko krši Ustav – Plenković ili Milanović? Baukov upit Ustavnom sudu mogao bi imati tektonski učinak na domaću politiku

Arsen Bauk traži očitovanje Ustavnog suda o tome krši li Ustav predsjednik Zoran Milanović ili premijer Andrej Plenković kod glasovanja o pomoći Hrvatske u obuci ukrajinskih vojnika i glasovanja o rezoluciji UN-a o primirju u Gazi

S velikim se zanimanjem iščekuje odluka Ustavnog suda o Zakonu o izbornim jedinicama, koja će se ozbiljno odraziti na hrvatsku politiku. Ali, neće te posljedice biti niti približne onima koje bi izazvao stav Ustavnog suda o tome krše li Ustav sukretatori vanjske politike predsjednik Zoran Milanović i Vlada Andreja Plenkovića, koji će ovih dana i formalno zatražiti SDP-ov zastupnik Arsen Bauk. On nam je to najavio nakon što je u petak u Saboru govorio o potrebi da se o ovom očituje Ustavni sud. Na dnevnom je redu u petak bila rasprava o međunarodnoj pomoći koju pruža Hrvatska, a Bauk ju je iskoristio za promociju svoje inicijative.

 

Širi kontekst

 

– U posljednjih godinu dana imali smo barem dva slučaja kada je postojala značajna razlika između Ustavom ovlaštenih sukreatora vanjske politike u pozicioniranju Republike Hrvatske. Jedan je bio glasanje u Saboru o obuci ukrajinskih vojnika, prilikom čega su neki bili na pravoj, a neki na krivoj strani povijesti ili čega već, a drugi je nedavno glasanje u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda o rezoluciji o primirju u Gazi. Vrijeme je da se ozbiljnije pozabavimo eklatantnim kršenjima Ustava koja se tiču provedbe hrvatske vanjske politike. Vrijeme je da Ustavni sud o tome napiše izvješće.

Nema boljeg, čišćeg primjera kad Ustavni sud treba postupiti prema Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu i napisati izvješće o uočenim pojavama neustavnosti, ustvrdio je Bauk. Nešto kasnije u raspravi, u odgovoru na repliku zastupniku Socijaldemokrata Domagoju Hajdukoviću na tragu Baukovog istupa, HDZ-ovac Davor Ivo Stier rekao je da je »za tango uvijek potrebno dvoje«.

– Ne može se samo, kao što je to kolega Bauk napravio, s jedne strane otvoriti ovo pitanje, a ne sagledati širi kontekst kako je do toga došlo. Drugu stranu se također ne smije zanemariti, upozorio je Stier.

 

Muk u komunikacijskom kanalu Premijer Andrej Plenković je tijekom sukoba s predsjednikom Zoranom Milanovićem u niz navrata isticao da se on ponaša protuustavno, a u kontekstu glasovanja u UN-u izjavio je da se ni predsjednik nije konzultirao s Vladom »kad je htio blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO, kad je visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta nazvao svinjarom, kad je imao proruske, antiukrajinske, antiameričke i antieuropske stavove«.

Politički osjetljivo

 

No, Bauk je uvjeren da je primarno Vlada ta koja se odbija konzultirati s predsjednikom Milanovićem, premda joj Ustav nameće tu obvezu.

– Kad su premijerovog savjetnika Matu Granića mediji upitali je li se Plenković trebao konzultirati s predsjednikom prije glasovanja o rezoluciji u UN-u o Gazi, on je odgovorio da po Ustavu jest, ali da znamo kakva je kohabitacija i da u tim trenucima nema gubljenja vremena. Sve je jasno.

Ne vjerujem da bi Ustavni sud bio premijeru lojalniji nego njegov savjetnik. Uputit ću podnesak Ustavnom sudu, možda mi se priključi još koji zastupnik, pa neka on, temeljem članka 104. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, izvijesti Sabor o kršenju Ustava od strane sukreatora vanjske politike, kazao nam je Bauk. Navedeni članak propisuje da Ustavni sud »prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i zakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor«. Znači da Ustavni sud može sam, bez ičijeg poticaja, zauzeti stajalište o (ne)usklađenosti s Ustavom sukreatora hrvatske vanjske politike.

To je Ustavni sud i učinio, primjerice, 2010. u slučaju Zakona o izbornim jedinicama, izvješćem o nejednakoj težini biračkog glasa. Ali, situacija koju opisuje Bauk daleko je politički osjetljivija i malo je vjerojatno da će se Ustavni sud upustiti u ocjenjivanje djeluje li u okviru Ustava Milanović ili Plenković. Njih su obojica višekratno onog drugog optuživali da postupa suprotno Ustavu kad je riječ o vođenju vanjske politike.

Tako je, nakon što se hrvatski veleposlanik u UN-u Ivan Šimonović izjasnio protiv rezolucije o primirju u Gazi, Ured predsjednika priopćio da »nije prvi put da Vlada o vanjskopolitičkim odlukama ne konzultira predsjednika Republike i tako krši svoju ustavnu obvezu sukreiranja vanjske politike Republike Hrvatske s predsjednikom«.