Tko su zasad kandidati za gradonačelnika Zagreba na izborima u svibnju?

Ove godine u svibnju održavaju se lokalni izbori. U mnogim velikim gradovima pojedini su političari već istaknuli svoju kandidaturu. Najveća bitka vodit će se u Zagrebu i u Rijeci.

Ovom prilikom izdvajamo tko se sve dosad kandidirao u gradu Zagrebu.

Milan Bandić završava svoje šesti mandat na čelu Zagreba, a želi osvojiti i sedmi mandat. On je kao kandidat SDP-a postao gradonačelnik 2000. te je na toj funkciji bio do 2002. kada je zbog izazivanja nesreće pod utjecajem alkohola pokušao pobjeći policiji. Povukao se na mjesto zamjenika gradonačelnika, a 2005. godine osvaja svoj drugi mandat.

Godine 2009. Bandić je izbačen iz SDP-a jer se kandidirao za predsjednika Republike Hrvatske, ali i kao nezavisni kandidat ostaje na čelu Zagreba te osvaja četvrti mandat (2009.-2013.), peti mandat (2013.-2017.) i šesti mandat od 2017. godine.

Hrvatska demokratska zajednica dala je tri gradonačelnika Zagreba, Borisa Buzančića (1990.-1993.), Branka Mikšu (1993. – 1996.) i Marinu Matulović-Dropulić (1997.-2000.). Od 2000. godine HDZ ne uspijeva ponuditi kandidata, a mnogi ga optužuju da je u prešutnoj koaliciji s Bandićem.

HDZ još nije objavio ime kandidata za gradonačelnika Zagreba, a mediji su nagađali kako bi to mogli biti ministar zdravstva Vili Beroš, ministar financija Zdravko Marić, Damir Vanđelić koji je na čelu obnove Zagreba nakon potresa, HDZ-ov zastupnik Domagoj Ivan Milošević i Mislav Herman, čelnik zagrebačke organizacije stranke. Vanđelić je odbacio tu mogućnost.

“Smatram da je obnova grada Zagreba prioritet i ništa drugo”, rekao je Vanđelić na konferenciji za novinare.

Inače, HDZ-ov kandidat 2000. bio je Davorin Tepeš te je osvojio 11.6% glasova, a isti je kandidat 2001. osvojio 19.9% glasova. Marina Matulović Dropulić je 2005. godine kao HDZ-ov kandidat osvojila 15% glasova, a Jasen Mesić je 2009. godine osvojio 13.1% glasova. HDZ-ova kandidatkinja 2013. godine bila je Margareta Mađerić koja je osvojila 5.41% glasova, a Drago Prgomet je 2017. osvojio 5.60% glasova.

Socijaldemokratska partija je u Milanu Bandiću imala svog gradonačelnika Zagreba do 2009. godine, a nakon toga njen kandidat je bio Rajko Ostojić koji je 2013. osvojio 22.71% glasova u prvom te 32.37% glasova u drugom krugu. SDP je 2017. godine podržao zajedničku kandidatkinju Anku Mrak Taritaš koja je bila zajednički kandidat HNS-a, SDP-a, HSU-a, Naprijed Hrvatske Ive Josipovića i drugih manjih stranaka. Ona je u prvom krugu dobila 24.48%, a u drugom 46.07% glasova.

SDP u isto kao i HDZ još nije objavio kandidata, a pokušao je dogovoriti sličnu taktiku kao na prethodnim izborima s ekstremno lijevom platformom Možemo. Zbog pregovora SDP-a i Možemo, platformu je napustila neomarksistička Radnička fronta.

Ipak, nakon pregovora odlučeno je da SDP i Možemo neće imati zajedničkog kandidata, jer SDP inzistirao i na zajedničkoj listi Gradsku skupštinu. Kao mogući SDP-ovi kandidati do sada su se spominjali čelnik gradske organizacije Gordan Maras, zatim Joško Klisović, bivši saborski zastupnik i pomoćnik ministrice vanjskih poslova te Boris Jokić jedan od glavnih autora projekta tzv. “Kurikulne reforme” odnosno SDP-ove obrazovne reforme koja je pripremana uz svesrdnu podršku uglavnom lijevih i liberalnih nevladinih organizacija.

Šef zagrebačkog SDP-a Gordan Maras odlučio je odustati od kandidature za gradonačelnika glavnog grada. Potpredsjednica Kluba zastupnika SDP-a Mirela Ahmetović kritizirala je zagrebački SDP za kojeg je rekla da je godinama omogućavao ostanak Milana Bandića na vlasti.

“Javna je tajna da zagrebačka organizacija ne funkcionira godinama i ne ostvaruje političke ciljeve SDP-a. Nije ostvarila cilj da SDP bude prepoznat u Zagrebu kao politička opcija koja mora nositi odgovornost za građane Zagreba. Mi smo dozvolili da u Zagrebu neke druge lijeve stranke preuzmu primat pred SDP-om i to je sasvim dovoljan razlog da se raspuste tijela te organizacije”, rekla je Ahmetović.

Potpredsjednik zagrebačke Gradske skupštine SDP-ov Matej Mišić rekao je u srijedu da je siguran da će SDP  imati jakog kandidata za gradonačelnika Zagreba, a ako to bude Joško Klisović vjeruje da može dobiti povjerenje građana, “a dobit će i podršku kolega i borit će se za drugi krug”.

Domovinski pokret Miroslava Škore, stranka koja je osnovana prošle godine također nije istaknula svog kandidata za gradonačelnika Zagreba. Predsjednik stranke Miroslav Škoro rekao je u više navrata da je i on spreman biti kandidat, ali da će se više o kandidatu znati kada za to dođe vrijeme.

Stranka Most je ponudila svog kandidata za gradonačelnika Zagreba. Mostov kandidat je saborski zastupnik Zvonimir Troskot, ekonomist koji se usavršavao na studijima u Singapuru i Švicarskoj. Na Sveučilištu Georgetownu u SAD-u također je ostvario certifikat studija međunarodne ekonomije, političkih znanosti i međunarodnih odnosa.

Ekstremno lijeva platforma Možemo odlučila je kao svog kandidata istaknuti saborskog zastupnika Tomislava Tomaševića, koji je dugogodišnji aktivist. Tomašević je poznat i po udruzi koja je u medijima bila predstavljana kao institut, a osnovana je u suradnji tri udruge i jedne zaklade s kojima je Tomašević povezan. Ta udruga u pet godina je uprihodila oko 12 milijuna kuna, a više od 8 milijuna je dobila samo od jedne njemačke političke fondacije.

Stranka Fokus koja je u Sabor ušla u koaliciji sa strankama Pametno i Stranka s imenom prezimenom za gradonačelnika Zagreba kandidirat će Davora Nađija. Nađi je u Saboru zamijenio Darija Zurovca koji je prvog dana novog saziva napustio klub zastupnika koji je osnovan s dvije već navedene stranke, a potom je napustio i Sabor kako bi se posvetio funkciji gradonačelnika Svete Nedelje. Nađi je do sada obnašao funkciju zamjenika gradonačelnika Svete Nedelje što smatra svojom prednošću. Davor Nađi je do siječnja 2020. bio član HNS-a.

Svoju kandidaturu kao nezavisna kandidatkinja, najavila je još u kolovozu prošle godine Vesna Škare Ožbolt. Ona je 1991. počela raditi u Uredu Predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana, a savjetnica za politička pitanja Predsjednika Republike Hrvatske je od 14. listopada 1998. do 30. travnja 2000. godine.

Ona izlazi iz HDZ-a zajedno s Matom Granićem te osniva Demokratski centar, a preuzima ulogu ministrice pravosuđa u Vladi HDZ-ovog Ive Sanadera od 2003. do 2006. godine. Prema koalicijskom sporazumu za vrijeme Jadranke Kosor, Škare Ožbolt postoji saborska zastupnica od veljače 2014. do prosinca 2015., kada je mandat u mirovanje stavila HDZ-ova Ivana Roksandić.

Škare Ožbolt je predsjednica Granićevog Demokratskog centra, od 2003. do 2016. kada je brisan iz Registra političkih stranaka. Tri mjeseca prije nego što je Škare Ožbolt najavila kandidaturu za gradonačelnicu Zagreba, Mate Granić se vratio u HDZ Andreja Plenkovića te mu se stavio na raspolaganje.