Tko tu kome maže oči? Prva faza obnove nakon zagrebačkog potresa 1880. završena je nakon mjesec dana

Od velikog potresa u Zagrebu prošlo je više od godinu dana. Buđenje u 6.24 sati rijetko će tko zaboraviti. Popucale fasade i podstavljene skele broje Zagrepčane svakodnevno podsjećaju na nemili događaj, kao i na činjenicu da se po pitanju obnove učinilo vrlo malo.

Dio Zagrepčana ne može se vratiti u svoje domove, a kao da nije dovoljno što su izgubili ono što su gradili godinama, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat svojim izjavama dodatno “trlja” sol na ranu.

“Prije godinu dana napustio sam stan u zgradi koja ima u zidu pukotine u koju može stati dlan u zid. Nadali smo se da će se već sada građevinari ojačavati zidove. Najprije smo napravili hitnu sanaciju dimnjaka, pa smo čekali zakon, upute obrasce. Prikupili smo sve što smo mogli kako bi ubrzali. Pribavili smo elaborat, glavni, i strojarski projekt, troškovnike, dozvole, suglasnosti, potvrde, izvatke, odluke. Tako je nastala hrpa od šest kilograma dokumenata koje smo početkom veljače predali u ministarstvo međutim još, kao i svi drugi čekamo obnovu”, obrazložio je probleme brojnih Zagrepčana u emisiji HTV-a predstavnik stanara Alan Čaplar.

U emisiji je gostovao i ministar Horvat koji je iznio šokantan odgovor.

“Je li nečega ima 6 ili 9 kilograma, gospodin je svjedok da se sve što se trebalo može prikupiti. Siguran sam da je u tih šest kilograma veliki dio projektna dokumentacija koja će biti nužna da bi se zgrada obnovila”, naglasio je velika dokumentacija nužna da bi se zgrada obnovila, te da je sustav postavljen na transparentan način.

Da se uistinu stvari mogu pokrenuti brže, svjedoči obnova Zagreba nakon velikog potresa 1880 godine. Iako je Zagreb tada bio puno manji grad, pod rukovodstvom bana Ladislava Pejačević prva faza obnove je pogođene mještane u domove i na radna mjesta vratila samo u mjesec dana od razorne nepogode.

“U 11.30 o potresu je obaviješten car Franjo Josip I., a već sljedećeg dana svim je šefovima javnih institucija izdana naredba o potrebi sanacije javnih ustanova jer su prijetile kiše i snijeg pa je bilo potrebno što prije reagirati i spriječiti daljnje propadanje objekata. Angažirani su i svi državni inženjeri koji su, podijeljeni u osam skupina, počeli radove na sanacijama javnih zgrada. Na nadzoru radova organiziran je i poseban odbor, a cilj je bio na objektima obaviti osnovne radove kako bi se građevine mogle opet početi koristiti, dok se cjelovita obnova trebala dogoditi u sljedećim mjesecima”, piše povjesničar Drag Damjanović za 24 sata.

Čini se da je prije 140 godina, usprkos manjku novca i tehnologije, obnova išla puno brže i učinkovitije. Time je ptpuno opravdana neizvjesnost, ljutnja i razočaranost, koje struje Zagrepčanima koji i dugih 367 dana od potresa ne znaju kada će biti sigurni u svom domu.