Treba li poslodavac isplatiti razliku do pune plaće ako primate četiri tisuće kuna od države? Evo što kaže ministar Marić
"To je potpora za isplatu plaća. Mi pokrivamo taj dio, preostali dio je na poslodavcu. Trebalo bi biti kako je u ugovoru. Ali, ako je netko upao u probleme, onda on rješava s radnikom. Zato imamo i druge mjere. Kao što su kreditne mjere likvidnosti", kaže ministar Marić.
Kada je riječ o kontroli gdje i kako ide taj novac pojasnio je da će kontrolirati one koji su iskoristili mjere.
"Mehanizama ima jako puno. U ovom trenutku, gledati na svaki mogući detalj je važno, ali nije ni presudno. Bitno je da te mjere krenu. Naravno da ćemo kontrolirati one kojima su odobrene mjere. Uplatili smo preko milijardu i sto milijuna kuna. To plaćanje ide i dalje. Zasad, negdje preko 370 tisuća zaposlenika. Znate i da smo se približili i brojci od oko 600 tisuća koji bi trebali biti korisnici ovih mjera. Mehanizme i kontrolu smo stavili u zakonske okvire. Ne možemo biti sigurni da baš nitko neće htjeti ovo iskoristiti. Vidjet ćemo što s njima", kazao je Marić za RTL Danas.
Kada su u pitanju radnici koji su na minimalcu, a država isplaćuje iznos od 4 tisuće kuna, Marić kaže:
"Plaća ostaje ta koja je. Ali, bilo bi korektno od poslodavca da isplati tu razliku od 4 tisuće kuna do plaće", istaknuo je.
Kada se govori o javnom sektoru, nezaobilazna tema je i eventualno rezanje plaće zaposlenima, a ministar je kazao da je to tema na stolu.
"To je tema koja je na stolu. Jučer je bio sastanak. Nadam se da će se razgovori nastaviti. Pozvat ćemo i sindikate s kojima smo potpisali kolektivne ugovore. U ovom svemu je, da pobjedimo krizu, važna solidarnost i zajedništvo", rekao je Marić.
Na pitanje je li sad vrijeme da netko dobije povišicu, odgovara:
"Stav ću reći na sastancima. Razina prihoda je u prvih deset dana travnja na trećini u odnosu na isto razdoblje prošle godine", otkrio je ministar Marić.
Kada je o zaduživanju riječ, rekao je da se do sada zadužilo na domaćem tržištu za oko šest milijardi kuna i to s kamatom od preko 1 posto.
O moratorijima na tri mjeseca, kao i činjenici da cijela procedura za to i nije baš jeftina, Marić kaže:
"U taj dijalog s bankama smo ušli s dobrom vjerom, i sa strane banaka je pokazana dobra vjera. U isto vrijeme i banke smatraju da trebaju biti određeni kriteriji. Sustav odobravanja moratorija i kredita mora biti što prohodniji", kazao je Marić.
O trajanju moratorija kao i o mogućnosti da isti bude produljen i na godinu dana, što traži i SDP, Marić je kazao da negdje treba povući crtu.
'Ako bude potrebe, mi ćemo to raditi", naveo je Marić.
Na pitanje kolika i kakva pomoć stiže sa strane Europske unije doda je da je jučer je postignut dogovor, da se puno najavljivalo, a nije zaživjelo.
'Moramo voditi prije svega brigu o samima sebi. Prvi veći iskorak u smislu financiranja će biti mirovinski fondovi', zaključio je Marić.
