Trgovci plinom u Hrvatskoj: Američka odluka o LNG-u mogla bi prouzročiti rast cijena
Trgovci plinom koji imaju zakupljene značajne kapacitete na krčkom LNG terminalu, MET Croatia Energy Trade i PPD, za FORBES su komentirali mogući utjecaj nedavne američke odluke da privremeno zaustavi nove projekte za izvoz ukapljenog prirodnog plina. Većina LNG-a koja dolazi na Krk je iz SAD-a
Američka je administracija najavila da će privremeno zaustaviti proces odobravanja novih projekata za izvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG), pa se postavlja pitanje kako će se to reflektirati na Hrvatsku, odnosno Europu koja uvelike uvozi LNG upravo iz Sjedinjenih Država.
Energetski stručnjak Davorin Štern, koji je u srijedu gostovao na N1 televiziji, komentirao je da se radi o predizbornom potezu američkog predsjednika Joa Bidena koji se suočava s kritikama zelenih u SAD-u, ali je napomenuo i da će biti manje plina za izvoz. Smatra čak da je ovo za Hrvatsku „dobar trenutak da se zaustave planovi povećanja kapaciteta LNG-a jer je pitanje hoće li i dalje biti dostupan.“
Ivan Fugaš, direktor LNG Hrvatska, odgovara za FORBES Hrvatska, međutim, da ne očekuje “nikakve poremećaje u poslovanju društva kao ni u operativnim aktivnostima na terminalu za ukapljeni prirodni plin”.
Podsjetimo da je prošle godine s norveškom kompanijom Wärtsilä već sklopljen ugovor za izgradnju dodatnog modula koji će se ugraditi na postojeći FSRU brod (plutajuću jedinicu za prihvat, skladištenje i uplinjavanje) čime će se udvostručiti kapaciteta terminala sa 2,9 na 6,1 milijardu kubika godišnje od 2025. godine. To je investicija od ukupno 40 milijuna eura.
No, da li će i koliko Bidenova odluka utjecati na poslovanje i dobavu LNG-a za korisnike terminala, trgovce plinom? Iz njihovih odgovora proizlazi da nisu pretjerano zabrinuti, ali američki potez bi mogao na dulje staze utjecati na cijenu plina.
“Može nam usporiti planove”
Tako nam u kompaniji koja trguje plinom i zakupila je kapacitete na Krku, MET Croatia Energy Trade, odgovaraju da američka odluka o privremenom zaustavljanju izgradnje dodatnih LNG projekata nema posljedica za tekuće ugovore s već postojećim LNG projektima.
„Ovakav potez jedino može usporiti MET-ove planove da, u budućnosti, u Hrvatsku i Europu dopremi dodatne količine ukapljenog prirodnog plina. Naša trenutna distribucijska mreža ostaje netaknuta, a sigurnost opskrbe zajamčena je svim kupcima“, kaže Mario Matković, direktor MET Croatia Energy Trade. Prema informaciji objavljenoj 2021. godine na internetskoj stranici MET grupe, na krčkom su terminalu zakupili kapacitet od 2,67 milijardi kubika plina u razdoblju od sedam godina. MET grupa sada ima sjedište u Švicarskoj, a osnovana je 2007. godine u Mađarskoj.
“Nije ohrabrujuće za EU”
Iz PPD-a u vlasništvu Pavla Vujnovca također smatraju da odluka SAD-a ne bi trebala značajno utjecati na njihovo poslovanje, ali dodaju da „sasvim sigurno nije ohrabrujuća za Europsku uniju koja nastoji smanjiti ovisnost o plinu iz Ruske Federacije“. Kažu da je PPD osigurao potrebne količine LNG-a za normalno funkcioniranje vlastitog portfelja, a u sljedećem razdoblju planira osigurati količine na dugoročnoj osnovi.
Iz PPD-a nisu, međutim, rekli koliko kapaciteta imaju zakupljeno na krčkom terminalu, a među zakupcima su još i mađarski MVM CEEnergy Croatia, koji nije odgovorio na naš upit, te HEP, Ina, i slovenski Geoplin.
Što se tiče šire slike – nastojanja EU-a da smanji ovisnost o ruskom plinu – u PPD-u napominju da je uvoz LNG-a jedna od ključnih komponenti, uz jačanje obnovljivih izvora energije i ulaganja u energetsku učinkovitost na svim razinama. „Ostaje za vidjeti hoće li ova privremena mjera ostati dulje na snazi te koliko će velik utjecaj imati na porast cijena plina, prvenstveno u Europskoj uniji“, poručuju iz PPD-a.
Stižu brodovi i iz Nigerije, Katara, Omana…
Dodaju da je većina LNG-a koja dolazi na hrvatski terminal na otok Krk iz SAD-a „i gotovo sigurno će tako ostati i u budućnosti“. Podsjećaju da su na terminal dosad stizali i brodovi iz Nigerije, Katara, Omana, Trinidada, Indonezije i Mozambika jer zadnjih godina brojne zemlje razvijaju projekte te rade na izvozu LNG-a. „Dugoročno, ako se nastave ograničenja na strani ponude i posljedično dođe do rasta cijene LNG-a, povećat će se i motivi drugih zemalja proizvođača plina za takve izvozne LNG projekte“, zaključuju u odgovoru za FORBES Hrvatska.
Kako je prošlog tjedna pisao američki FORBES, iz Bijele kuće navode kako su odluku donijeli kako bi ministarstvo energetike moglo ažurirati analize potrebne za odobravanje LNG projekata, dodajući da su postojeće analize stare pet godina i “više nisu adekvatne za analizu” potencijalnog utjecaja projekata na troškove energije ili posljedica po okoliš. Kako se navodi u tekstu, Biden je u izjavi odluku objasnio kao ključni dio svoje klimatske politike i pokušao ju staviti u kontrast s “MAGA Republikancima” koji, kako kaže, “namjerno ignoriraju ozbiljnost klimatske krize.”
| “SAD treba ići korak dalje i trajno obustaviti dozvole za nova postrojenja” Zelena akcija Hrvatske je pak u srijedu 31. siječnja održala prosvjed pred zgradom američkog veleposlanstva u Zagrebu uz poruku da američka administracija mora ići korak dalje i trajno obustaviti dozvole za nova postrojenja za izvoz LNG-a. Jedna o dporuka s transaprenata je bila kao razglednica s natpisom: “Bidene, pozdrav iz Hrvatske, frack off! STOP LNG”. Dio te poruke je igra riječi i aludira na to da se većina američkog plina vadi metodom frakiranja koja je u Hrvatskoj zabranjena 2021. godine. “Naša je Vlada pomalo dvolična jer je ‘kod kuće’ zabranila metodu čija je višestruka štetnost za ljudsko zdravlje i okoliš dokazana, dok nema problema s uvozom plina koji se na taj način vadi u SAD-u i tamo ugrožava ljude”, stoji u priopćenju Zelene akcije koja se protivi i proširenju krčkog terminala. Smatraju da je to “nepotrebna i dugoročno skupa investicija, posebno jer je SAD, kao najveći izvoznik ukapljenog plina upravo pauzirao dozvole za nove izvozne terminale”. |
