Trump prijeti napuštanjem NATO-a zbog Grenlanda. Je li to uopće moguće?

Nakon što su razgovori između ministara vanjskih poslova Grenlanda i Danske te američkih dužnosnika prekjučer završili bez konkretnih rezultata, američki predsjednik Donald Trump ponovno je otvorio pitanje mogućeg izlaska SAD-a iz NATO-a. Trump, koji posljednjih mjeseci pojačava pritisak u nastojanju da SAD preuzme kontrolu nad Grenlandom, suočio se s novinarskim pitanjima o svojim sljedećim potezima tijekom brifinga u Ovalnom uredu, piše TIME.

Trump ne isključuje napuštanje NATO-a

Na pitanje bi li bio spreman povući Sjedinjene Države iz NATO saveza, Trump je odgovorio da ne želi otkrivati svoje namjere, ali je naglasio kako je Grenland “iznimno važan za američku nacionalnu sigurnost, ali i za sigurnost Danske”. Upozorio je da Danska, prema njegovu mišljenju, nema stvarne mogućnosti obrane otoka u slučaju interesa Rusije ili Kine.

“Grenland je ključan za našu nacionalnu sigurnost”, ponovio je Trump, dodavši da ima “mnogo opcija” na raspolaganju. Kao primjer odlučnosti administracije naveo je nedavnu operaciju u Venezueli, referirajući se na uhićenje svrgnutog predsjednika Nicolása Madura i njegove supruge.

Danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen poručio je da između Kopenhagena i Washingtona i dalje postoji “temeljno neslaganje” oko budućnosti Grenlanda. Kao odgovor na rastuće napetosti, Danska je najavila jačanje vojne prisutnosti na otoku i u njegovu okruženju, dok su se pojedine europske saveznice, uključujući Švedsku i Njemačku, obvezale poslati dodatno vojno osoblje.

NATO i sigurnost Arktika

Danska premijerka Mette Frederiksen izjavila je kako je obrana Grenlanda “zajednička odgovornost cijelog NATO-a”. Sličnu poruku poslao je i ministar obrane Troels Lund Poulsen, istaknuvši da Danska zagovara “veću i trajniju” prisutnost NATO-a na Arktiku. “Sigurnost Arktika nije samo pitanje Kraljevine Danske, već cijelog saveza”, naglasio je.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte ranije je upozorio na rastuću stratešku važnost Arktika, posebno zbog otvaranja novih pomorskih ruta i mogućeg jačanja ruskih i kineskih aktivnosti. Iako su u tijeku razgovori o dodatnim sigurnosnim mjerama, Trump tvrdi da je sve osim američke kontrole nad Grenlandom “neprihvatljivo” te da bi NATO trebao “predvoditi put” prema tom cilju.

S obzirom na to da je Trump i ranije dovodio u pitanje svrhu i funkcioniranje saveza, nove izjave dodatno su pojačale zabrinutost oko budućnosti odnosa SAD-a i NATO-a.

Što je NATO i kakva je uloga SAD-a?

NATO je osnovan 1949. godine potpisivanjem Washingtonskog ugovora, a danas okuplja 32 države članice. Temeljni ciljevi saveza bili su odvraćanje sovjetske ekspanzije, sprječavanje ponovnog jačanja militarizma u Europi te poticanje europske političke integracije uz snažnu prisutnost Sjeverne Amerike.

Sjedinjene Države su od samog početka ključna članica saveza. Prilikom osnivanja NATO-a, tadašnji predsjednik Harry Truman naglasio je da savez predstavlja “štit protiv agresije” i obranu zajedničkih demokratskih vrijednosti.

Ključni, peti članak NATO ugovora propisuje da se oružani napad na jednu članicu smatra napadom na sve.

Trumpove ranije prijetnje i spor oko izdvajanja

Tijekom oba mandata Trump je često kritizirao NATO, prvenstveno zbog, kako tvrdi, nerazmjernog financijskog tereta koji snose SAD. Još 2018. otvoreno je rekao da bi razmotrio napuštanje saveza ako druge članice ne povećaju izdvajanja za obranu.

U to su vrijeme europske članice u prosjeku izdvajale oko 1,5 % BDP-a za obranu, dok su SAD trošile više od 3 %. Trump je krajem 2024. ponovno ustvrdio da NATO “iskorištava” Ameriku, iako je prošle godine uspio ishoditi dogovor o postupnom povećanju obrambenih izdvajanja članica na 5 % BDP-a do 2035.

Može li SAD pravno napustiti NATO?

Pravni stručnjaci upozoravaju da bi povlačenje SAD-a iz NATO-a bilo iznimno složeno. Zakon o nacionalnoj obrani iz 2024. ograničava predsjednikove ovlasti te zahtijeva dvotrećinsku većinu u Senatu ili izričitu odluku Kongresa za takav potez.

Profesorica američkog prava Ilaria Di Gioia ističe da ta ograničenja nisu potpuno neupitna te da bi Trump mogao pokušati zaobići zakon pozivajući se na svoje ovlasti u vođenju vanjske politike ili ulogu vrhovnog zapovjednika. To bi, prema njezinim riječima, moglo dovesti do ozbiljnog ustavnog sukoba između Kongresa i izvršne vlasti.

Profesor Curtis Bradley s Pravnog fakulteta u Chicagu podsjeća da postoji presedan iz 1978., kada je predsjednik Jimmy Carter jednostrano povukao SAD iz obrambenog ugovora s Tajvanom. Ipak, naglašava da bi se Trump u slučaju NATO-a suočio s daleko većim pravnim i političkim posljedicama.

“Šteta je već učinjena”

Stručnjaci se slažu da i samo preispitivanje članstva SAD-a u NATO-u narušava povjerenje unutar saveza. “Sama ideja izlaska nagriza koheziju i vjerodostojnost kolektivne obrane”, upozorava Di Gioia.

Bradley zaključuje da je formalno povlačenje SAD-a i dalje manje vjerojatno od nastavka napetih odnosa između Washingtona i saveznika. “Ipak”, dodaje, “Trump je već više puta pokazao da je spreman na poteze koji iznenađuju i saveznike i protivnike.”