TRUMP PROTIV SVJETA Što se to sprema Europi, ali i Hrvatskoj? 'Oni su krenuli u rat protiv svih, ovo nije party'
Američki predsjednik Donald Trump podigao je carine na uvoz čelika i aluminija za 25 posto, a Europska unija reagirala je povratkom recipročnih carinskih mjera na brojne američke proizvode te se mnogi pribojavaju jačanja inflacije i smanjenja trgovinskih tokova. No pitanje je kako će u bitki velikih proći mala Hrvatska jer ima umjerenu stopu rasta cijena, ali i sve veću trgovinsku razmjenu s najvećom ekonomijom svijeta
Trgovinski rat je u punom zamahu. Iako se očekivalo da će se na udaru naći Kina, Meksiko ili Kanada, američki predsjednik Donald Trump odlučio se na drastičan zaokret, uvevši povećanje carina od 25 posto na uvoz aluminija i čelika iz svih zemalja svijeta.
Ursula von der Leyen: Otvoreni smo za pregovore
'Trgovina između Europske unije i SAD-a obujmom je najveća na svijetu. Ti su trgovinski odnosi milijunima ljudi donijeli blagostanje i sigurnost te otvorili milijune radnih mjesta s obje strane Atlantika. Sjedinjene Američke Države od jutros primjenjuju carinu od 25 posto na uvoz čelika i aluminija. Duboko žalimo zbog te mjere. Carine su porezi. Loše su za poduzeća, a još lošije za potrošače. Te carine remete lance opskrbe, uvode nesigurnost u gospodarstvo i radna mjesta su u opasnosti. Cijene će porasti, i u Europi i u SAD-u. Europska unija mora djelovati kako bi zaštitila potrošače i poduzeća.
Protumjere koje danas poduzimamo snažne su, ali razmjerne. Budući da SAD primjenjuje carine u vrijednosti od 28 milijardi dolara, odgovaramo protumjerama u vrijednosti od 26 milijardi eura. To odgovara gospodarskom opsegu carina SAD-a. Naše će se protumjere uvesti u dva koraka: počet ćemo 1. travnja, a u potpunosti će biti na snazi od 13. travnja. U međuvremenu ćemo uvijek biti otvoreni za pregovore. Čvrsto vjerujemo da u svijetu prepunom geopolitičkih i gospodarskih nesigurnosti nije u zajedničkom interesu opterećivati naša gospodarstva carinama. Spremni smo sudjelovati u smislenom dijalogu', poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Smanjenje izvoza, rast cijena
Nisu ni drugi američki trgovinski partneri oduševljeni ovim potezom, ali zasad ne potežu svoj arsenal ekonomskih mjera. Britanski ministar trgovine Jonathan Reynolds rekao je da pregovaraju 'o širem gospodarskom sporazumu sa Sjedinjenim Državama kako bismo eliminirali dodatne carine'. Doduše, britanska je vlada sredinom veljače donijela plan potpore u iznosu od 2,5 milijardi funti za zaštitu svoje industrije čelika od američkih carina.
Znanstvena savjetnica Ekonomskog instituta u Zagrebu Maruška Vizek ističe da će posljedice obračuna carina za europsko gospodarstvo biti smanjenje izvoza, a za američko povećanje cijena aluminija i čelika. No s obzirom na to da obje strane uvode carine, trpjet će i smanjenje izvoza i rast cijena. Vrijedi podsjetiti na to da je inflacija u Uniji, prema podacima Eurostata, u veljači iznosila 2,4 posto, ali u Hrvatskoj 4,7 posto.
'Carine smanjuju trgovinske tijekove u oba smjera s posljedicom povećanja cijena na onom tržištu koje uvodi carinu. Od toga će štetu imati i jedni i drugi. Slobodna trgovina jedino je logično rješenje za sve zemlje koje su u nju uključene, uz određene preduvjete da se zapravo događa određena redistribucija onim dijelovima gospodarstva koji su zbog te slobodne trgovine u minusu i koji imaju štetu od nje. U načelu je slobodna trgovina najbolje rješenje. Ako dođemo u takvu situaciju s carinama, onda se u kratkom roku povećavaju cijene tih dobara, a onda indirektno i svih proizvoda u kojima su čelik i aluminij intermedijarno dobro. Kako su to izrazito kapitalno intenzivne industrije, ne možete očekivati da će nekoliko godina nakon uvođenja američkih carina nicati čeličane i proizvodnja aluminija', ustvrdila je Vizek.
'Koliko ti meni, toliko ja tebi'
Ekonomist Željko Lovrinčević je pak ustvrdio da uvođenje recipročnih carina po principu 'koliko ti meni, toliko ja tebi' nalikuje prvom takvom 'obračunu' 2018., a potom i 2021. godine. Trump je tada uveo carine na čelik i aluminij od 10 posto dok je Europska unija reagirala tarifama na brodove, motocikle, ali i burbon, između ostalog. Doduše, tad je vrijednost ocarinjene robe iz Europe iznosila 46,4 milijarde eura, a američka roba podložna sankcijama vrijedila je 6,4 milijarde eura. Omjeri su sada slični.
'Što se tiče roba, sve ovisi o položaju drugih zemalja i kako će reagirati drugi blokovi. Trump je pokrenuo tu vrstu rata sa svim glavnim trgovinskim partnerima i opterećenje je za SAD da sve to istovremeno radi, uključujući Kinu, Meksiko, Kanadu i EU. To s carinama na čelik i željezo odnosi se na cijeli svijet. Mislim da su malo previše zagrizli u tom svom trgovinskom ratu. Mogli su postupno rješavati jedan po jedan blok ako nisu bili zadovoljni trgovinskim ugovorima, a oni su krenuli u rat protiv svih putem carina. Pitanje je kako će drugi reagirati. Hoće li oni naći svoj zajednički interes drugdje, a protiv SAD-a? Ovo je postavljeno jako široko i pod prijetnjom svima, tako da se stvara vrlo širok front protiv SAD-a i njihove politike carina', upozorio je Lovrinčević.
S obzirom na to da će europski paket carina biti uveden u dvije faze tijekom travnja, ostaje dovoljno vremena da se europski dužnosnici dogovore i o drugim mjerama. Francuski ministar za Europu Benjamin Haddad poručio je da 'kada bi došlo do situacije da bismo morali ići korak dalje, digitalne usluge ili intelektualno vlasništvo mogli bi biti uključeni' u novi paket carina. To bi uključilo i usluge Googlea ili Microsofta, vodećih IT brendova u svijetu. Lovrinčević kaže da će tu ipak SAD biti u prednosti.
'SAD ima suficit u razmjeni s EU-om po pitanju tehničkih usluga i tu je stvar puno složenija nego kod roba zato što dio tih usluga nije jednostavno zamjenjiv. Robe možete kupiti od osobe A ili osobe B, ali kad uđete u platformske usluge, onda bi to moglo predstavljati dobar dio ograničenja u poslovanju tvrtkama na široj razini. Ne znam koliko Europa ima uopće mogućnosti zamjene pojedinih usluga o kojima govorimo, a koje pružaju američke kompanije. Mogu se okrenuti kineskim kompanijama, što nastoje izbjeći. Europa nema vlastitu ponudu u tom segmentu i Trump ima puno bolju pregovaračku moć što se tiče usluga', rekao je Lovrinčević.
Mala Hrvatska u ratu velikih
No kako će u bitki velikih proći mala Hrvatska? Treba reći da domaća robna razmjena s Amerikom iz godine u godinu raste. Hrvatska u SAD najviše izvozi lijekove, imunološke proizvode, transformatore, oružje i druge proizvode visoke dodane vrijednosti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, lani smo u SAD izvezli roba u vrijednosti od 804.497.000 eura, a iz SAD-a smo uvezli proizvode vrijedne 781.034.000 eura.
Iz Hrvatske gospodarske komore ističu da su lanjski prihodi od izvoza usluga iz Hrvatske u SAD iznosili gotovo 700 milijuna eura. Najviše usluga izvezli smo iz sektora turizma, IT industrije te savjetovanja.
'Uvođenje ovih i potencijalno novih carina tim je nepovoljnije kada uzmemo u obzir to da je SAD jedan od vodećih hrvatskih trgovačkih partnera. Važnost tržišta SAD-a za hrvatsku industriju porasla je u 2024., kada se SAD popeo za jednu poziciju te zauzeo osmo mjesto na listi najznačajnijih hrvatskih izvoznih tržišta', istaknuo je Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK, dodavši da se ne očekuje veći izravni utjecaj carina na domaće gospodarstvo.
Državni tajnik Ministarstva financija Stipe Župan poručio je u Saboru da se već rade analize utjecaja Trumpovih carina na domaće gospodarstvo. Pritom je istaknuo da se izravni rizici odnose na farmaceutsku i vojnu industriju dok bi neizravne rizike tek trebalo utvrditi. To će biti teško, kaže Lovrinčević, jer bi trebalo mjeriti kako će se na naše gospodarstvo preliti posljedice carina u drugim europskim ekonomijama, naročito onima s kojima imamo znatnu vanjskotrgovinsku razmjenu.
'Treba napraviti cijelu analizu strukture europske ekonomije, međusobne inpute i outpute među zemljama i to kako se prenosi impuls na određene zemlje. One grupe proizvoda koje će biti pogođene vjerojatno su farmacija, prehrana, automobilska i metalska industrija. Što se tiče vojne opreme, ona je uvijek u posebnim režimima trgovine. To će ovisiti o priči o naoružavanju Europe i vojna oprema imat će poseban tretman, za razliku od svih drugih dobara. Ostala civilna dobra su sektori na koje SAD računa za pritisak na EU jer Unija ima te vrste suficita, od opreme do tehničkih sredstava, ne samo automobila, farmaceutske industrije i poljoprivrednih proizvoda.'
Ima li sve skupa smisla?
Istaknuo je da, iako povećanje carina od 25 posto zvuči mnogo, živimo u dobu relativno niskih carina, a one u prosjeku iznose dva ili tri posto. Doduše, Vizek je naglasila da su američke carine u pravilu bile niže od europskih, zbog čega smatra da Trump ima pravo podići ih, 'ali bez trgovinskih šokova'.
Bivši ministar financija Boris Lalovac ustvrdio je u Saboru da se svijet ovim potezima vraća sto godina unatrag, u vrijeme u kojem su 'ovakve protekcionističke mjere dovele do pada životnog standarda, inflacije i jedan su od uzroka Drugoga svjetskog rata'. Iako je Trump ranije jasno naveo da time želi privući investicije i osnažiti proizvodnju u SAD-u, mogao bi postići
'Tema se zove trgovinski rat, a ne trgovinski party. Ovdje se radi o tome tko može duže izdržati i tko će na koga prebaciti veći teret. Trump procjenjuje da ima tu moć, kao prva ekonomska sila svijeta, da prebaci to na svoje trgovinske partnere, potrošače, životni standard. Nema dvojbe da će biti negativnih utjecaja, poput rasta cijena i zaustavljanja investicija', zaključio je Lovrinčević, dodavši da će se o konkretnim utjecajima moći razgovarati tek kad budu dostupni statistički podaci za prvo tromjesečje ove godine, a koji bi mogli pokazati promjene u globalnoj trgovini.
