Trump reže vojne veze s Europom, posljedice su nesagledive: Dvije zemlje prve su na udaru

Jedan od stupaca međunarodne sigurnosti i dobrih diplomatskih odnosa upravo je bila američka vojna prisutnost u Europi, kojoj po svemu sudeći, odzvanjaju posljednji sati. Drugi mandat američkog predsjednika Donalda Trumpa jasno je naznačio poruku koju je toliko puta ponavljao tijekom kampanje, a to je da se itekako jasno može razlučiti promjena Washingtona prema tradicionalnim europskim saveznicima.

Ministar obrane Sjedinjenih Država Peter Hegseth upozorio je u veljači ove godine da američka vojna nazočnost u Europi “nije zauvijek”, što je šokiralo saveznici. Iako su američki i europski dužnosnici iznova poricali da je upitna predanost SAD-a NATO-u pod predsjednikom Donaldom Trumpom i da Washington razmišlja o povlačenju trupa, ali na kraju dana rijetko tko sumnja da će se to dogoditi.

“Siguran sam da će doći do određenog smanjenja prisutnosti SAD-a u Europi”, rekao je umirovljeni general pukovnik Ben Hodges, bivši zapovjednik američke vojske u Europi, piše Politico. Neke procjene američkih snaga u Europi govore o tome da je stalno postavljenih vojnika između 70 000 i 90 000. Primjetan je znatan pad stalno postavljenih američkih vojnika na Starom kontinentu od 1950-ih gdje je tijekom najvećih kriza Hladnog rata bilo stacionirano čak više od 400 000 vojnika.

Značajne posljedice

Povlačenje bi moglo imati značajne posljedice i za Europu, ali i za SAD. Analitičari, ali i sadašnji i bivši američki vojni časnici, smatraju da povlačenje ili čak smanjenje broja američkih trupa u Europi bi moglo smanjiti odvraćanje Rusije te bi koštalo i Europljane i Amerikance. Izvješće Njemačkog ekonomskog instituta (IW Cologne) ovog je tjedna upozorilo da bi Europi moglo trebati 10 do 12 godina da zamijeni ključne američke vojne sposobnosti.

“Moj je savjet da zadržite broj snaga kakav je sada. Kolektivno nam je potrebna jaka kopnena prisutnost, posebno kako bismo prevladali tu jedinstvenu rusku prednost da budu u mogućnosti postaviti svoje snage na našu granicu”, rekao je američkim zakonodavcima ranije ovog mjeseca načelnik američkog Europskog zapovjedništva general Christopher Cavoli, koji je također vrhovni zapovjednik savezničkih snaga NATO-a u Europi dodajući da bi smanjenje američke prisutnosti u Europi neizbježno “usporilo” odgovor na ruski napad.

Samoispunjavajuće proročanstvo

Neke europske zemlje svjesne su rizika te se radije žele pripremiti na povlačenje SAD-a radije nego da se nadaju najboljem, no nisu svi glavni gradovi na istoj stranici, rekla su tri europska dužnosnika za POLITICO.

NBC News je ranije ovog mjeseca izvijestio da Pentagon razmišlja o uklanjanju do 10.000 vojnika iz srednje Europe, uglavnom iz Poljske i Rumunjske, što su demantirale obje zemlje. S obzirom na situaciju, nekoliko europskih zemalja zahtijeva da Washington razjasni svoje planove. Njemački ministar obrane Boris Pistorius na odlasku zatražio je od Washingtona odgovore o potencijalnom smanjenju trupa za početak planiranja, a sličan javni poziv uputio je i njegov finski kolega Antti Häkkänen. No, Pentagon do sada nije odgovorio.

Fokusiranje na Aziju

“SAD ima obveze prema regionalnim obrambenim planovima NATO-a dogovorenim na summitu u Vilniusu 2023. Ako SAD kaže: ‘U redu, odlazimo’, to bi moralo biti u koordinaciji sa saveznicima kako bi se shvatilo kako promijeniti planove i tko može što učiniti”, rekao je Hodges.

Ovo nije prvi puta da američka administracija razmišlja o smanjenju svog vojnog otiska u Europi kako bi se usredotočila na Aziju. Za vrijeme mandata sad bivšeg predsjednika Baracka Obame, SAD je počeo raditi prema tom cilju, ali je promijenio smjer – i povećao broj svojih vojnika u Europi – nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin nezakonito anektirao Krim od Ukrajine 2014.

Skupo povlačenje

U slučaju da dođe do odluke o povlačenju, “Prve pogođene” povlačenjem američkih trupa bile bi Poljska i baltičke zemlje, smatra Ben Harris, znanstven suradnik za Europu i američku vanjsku politiku pri Vijeću za vanjske odnose, koji je dodao da bi sigurnost Europe u cjelini bila oslabljena. “Djelomično povlačenje vjerojatno bi započelo s onim američkim trupama koje su bile raspoređene od veljače 2022. kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u sklopu NATO-ova programa pojačane prednje prisutnosti”, rekao je.

Naime, američke trupe u Europi potpadaju pod različite režime. Stalno raspoređene snage stacionirane su dugoročno i dolaze u Europu sa svojim obiteljima, te većina njih se nalazi u Njemačkoj, Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu gdje su i američke vojne baze. Dugoročne rotacijske snage, koje se financiraju novcem iznad normalnog proračuna, uključuju NATO-ovu pojačanu prednju prisutnost i operaciju Atlantic Resolve, a SAD predvodi multinacionalnu borbenu skupinu u Poljskoj dok državni partnerski programi Nacionalne garde potpadaju pod bilateralne sporazume s europskim zemljama.

“Trumpu ne bi trebalo odobrenje Kongresa SAD-a da smanji neke trupe u Europi”, objasnio je Harris. S druge strane, svako povlačenje ili smanjenje prisutnosti SAD-a pokrenulo bi značajna pitanja u vezi s troškovima i nezgodnom logistikom premještanja vojne opreme jer je po Europi razmješten širok raspon opreme u rasponu od tenkova do helikoptera, brodova i nuklearnog oružja.

Biden ukinuo odluku

Odluka o povlačenju vojnika nije nešto novo za Trumpa. On je tijekom svojeg prvog predsjedničkog mandata najavio plan uklanjanja oko 12.000 vojnika iz Njemačke uzevši da bi neki se trebali preseliti negdje drugdje u Europi, dok su se drugi trebali vratiti kući.

“Plan je zastao zbog troškova povezanih s uklanjanjem tih trupa”, rekao je Harris, a na kraju ga je otkazao bivši predsjednik Joe Biden.

Bivši američki zapovjednik Hodges smatra neizvjesnost bi mogla natjerati europske prijestolnice “da spoje svoje sposobnosti i obrambenu industriju“. Američke trupe u Europi predstavljaju “nuklearno odvraćanje, moć u zraku i moru. Ali na terenu, u smislu ukupne veličine i sposobnosti, Europljani imaju veću moć”, dodao je.