TV PRAVA Imamo brojke najvećeg ugovora HR nogometa: Evo kako će se podijeliti ogroman novac i koliko dobiva koji klub

Hrvatski nogometni prvoligaši solidarno su podijelilI 70 milijuna kuna od televizijskih prava koje dobivaju po novom ugovoru potpisanom između HNS-a i Hrvatskog telekoma.

Svih deset klubova aktualne Prve HNL složilo se s diobom koja podrazumijeva da 3,5 milijuna kuna ide fiksno svakom od aktera, a ostatak se zarađuje sukladno plasmanu. Pritom od tog kolača koji se reže prema položaju na tablici prvak uzima 17 posto, doprvak 15 posto, treći 13 posto…

Ukupna TV prava, zajedno sa sponzorstvom SuperSporta su 11 milijuna eura godišnje, ali prvoligašima ide 70 milijuna kuna. Ostalo će inkasirati drugoligaši, ženski nogomet, futsal… Dakle, još oko 13 milijuna kuna.

Kod prvoligaša od sezone 2022/23. svota od 35 milijuna rasparcelirat će se bratski, da nitko ne dobije ni deblju niti tanju šnitu, a ostalih 34 milijuna kuna, dakako preračunat u eure, po položaju na tablici. Onaj zadnji milijun do sedamdeset pripasti će klubu koji ispadne iz elite kao "padobran" da mekše aterira u društvo drugoligaša. Hrvatski dragovoljac može žaliti što već sada nije tako, što to vrijedi od sljedeće godine.

Prvak će tako na 3,5 milijuna kuna inkasirati još 17 posto od 34 milijuna što je dodatnih 5 milijuna i 780 tisuća kuna, pa najboljem u državi ide 9,28 milijuna kuna. Drugom, što je sada Hajduk, ali tko zna tko će biti, po zaslugama pripada 5,1 milijuna iliti sve zajedno 8,6 milijuna, trećem 7,92 milijuna kuna, sada četvrta Rijeka bi dobila 7,5 milijuna kuna kad bi ponovila taj plasman, peti klub uzet će 6,9 milijuna kuna, šesti 6,5, sedmi 6,22, osmi 5,88, deveti dobiva 5,5, a deseti 4,86 milijuna kuna, što je po ugovoru najmanja zajamčena svota.

- Klubovi su pokazali solidarnost, atmosfera je bila konstruktivna, najveći su se složili su da treba ići na ruku manjima jer i oni su jako zaslužni što je Liga podignula rejting i ugled, što je brendirana na takav način. Prvak će sada imati otprilike 3,5 puta više nego dosad, ali će pretposljednji i posljednji imati nekih 7-8 puta više. Jako sam zadovoljan - kazao nam je Nenad Črnko, predsjednik Komisije profesionalnih klubova HNS-a i čelni čovjek Gorice.

Utanačen je i tempo isplate, no njega mora potvrditi Izvršni odbor HNS-a. Klubovi su sročili dopis u kojem traže da se 45 milijuna kuna uplati u prvoj polovici sezone. Uvodna rata od 2,25 milijuna kuna na račun svakog kluba treba sjesti 1. kolovoza, a druga s istom cifrom 1. prosinca. Potom kad završi prvenstvo 1. lipnja 2023. stiže ostatak sukladno plasmanu.

No, to nije sve, klubovi žele jači zajednički marketing s kojim neki najavljuju da bi svotu mogli za koju godinu povećati na 20 milijuna eura za ukupnu podjelu, i od TV prava, ali i iz drugih izvora. Dali su rok od godinu dana da svi na stadionu osiguraju led panoe za oglase i led semafore, kako bi se ujednačila priča. Iskazana je namjera da se pojača rad Komisije za profesionalni nogomet koja bi kroz koju godinu trebala prijeći ponovno u Udrugu prvoligaša. Dogovoreno je da se poradi na tome…

U tijeku su i pregovori o službenoj lopti Prve HNL.

- Klubovi su zamjerili da smo se trebali prije sastati, što sam kao predsjednik Komisije prihvatio, ali puno je toga bilo neizvjesno, tek u svibnju je na kraju potpisan aktualni ugovor, nakon raskida suradnje s Endorphineom. Imamo puno zajedničke tematike i dogovorili smo se da ćemo se već u lipnju ponovno naći, da ćemo nastojati unaprijediti i marketing, ali i na razini sportskih direktora raspravljati o stručnoj tematici - dodao je Črnko.

Jedna od tema razgovora bilo je da se u roku od tri godine vrati raniji sustav po kojem će deveti iz Prve lige i drugi drugoligaš odmjeriti snage u doigravanju. O tome nije glasano, samo raspravljano...

Čim je sklopljen novi, daleko bolji ugovor o televizijskim pravima bilo je jasno da će to najviše pomoći društvu za začelja karavane i to je odlično. Liga nisu samo tri-četiri najbolja, ona je puno više od toga i zato je napravljen pravi posao za budućnost hrvatskog nogometa. Kad se zna da klubovi sa dna ljestvice žive od petnaestak ili u boljem slučaju dvadesetak milijuna kuna godišnje, to će nekima biti trećina proračuna. Još kad bi prvak igrao u Ligi prvaka pa od UEFA-e donio dodatnih četiri milijuna kuna svakom akteru našeg najvišeg ranga, doista ne bi trebao biti problem nikome da zatvori financijsku konstrukciju. Ako inflacija ne podivlja do kraja pa vrijednost tog novca drastično padne.

Kako prvoligaši imaju samo Komisiju za profesionalni nogomet, a ne i neku jaču organizaciju, a to već od ranije nije svima po volji, nije čudno što postoje intencije da se naprave koraci u tom pravcu. No, samo ako postoji jasna vizija koja će dati rezultate. Nekad je Udruga imala i predsjednika, i tajnika, i razne funkcije, a malo je vrijedila. Klubovi su prvi, a s njima i HNS, dužni osmisliti kako da od svojeg primarnog proizvoda, igranja nogometa, zarađuju što više. Jedan veliki korak je napravljen...

Ipak, i ovaj se put vidjelo da ne shvaćaju svi sastanke poput ovog jednako. Društvo koje se okupilo bilo je previše šaroliko, što govori kakvu tko pozornost daje organiziranom djelovanju klubova. Dok su Hajduk predstavljali i predsjednik Lukša Jakobušić i sportski direktor Mindaugas Nikoličius, Dinamo je poslao šefa škole Tomislava Butinu. Koji je morao telefonirati da zna kako glasovati. Nazočila su trojica predsjednika, ostalo uglavnom direktori. Iz Rijeke je bio direktor Luka Ivančić, iz Osijeka Vladimir Čohar...