U Bošnjacima obilježen blagdan Drage Gospe Bošnjačke i Dan bošnjačkih branitelja
Na istoku Slavonije, u mjestu gdje se povijest često lomila između žrtve i nade, ispisuje se jedna posebna duhovna priča. Priča o ukazanju, o Domovinskom ratu, o zaboravljenim bošnjačkim braniteljima i krvavim izborima koje ni vrijeme nije uspjelo izbrisati. U selu Bošnjaci, nadomak Županje, spajaju se povijest, vjera i identitet kroz jednu zavjetnu kapelicu i dan koji više nije samo vjerski, već i domoljubni – Dan ukazanja Gospe i Dan hrvatskih branitelja općine Bošnjaci.
UKAZANJE DRAGE GOSPE BOŠNJAČKE
Posebno se pamti priča o djevojčici Mari Golubičić, koja je kasnije postala časna sestra. Upravo ona i još dvoje dvjece bili su svjedoci ukazanja. Kapelica koja je sagrađena na tom mjestu kasnije je bila srušena u komunističkom razdoblju, no voljom naroda ponovno je obnovljena i danas stoji kao zavjet i svjetionik vjere.
Priča seže daleko u prošlost, do samog završetka Drugog svjetskog rata, kada se – prema svjedočanstvima – Gospa ukazala dvjema djevojčicama i jednom dječaku, u dobi od 9 do 15 godina. Od njih troje, samo je jedna djevojčica, Mara Golubičić, preživjela i nastavila svjedočiti o čudu koje je obilježilo njezin život i povijest mjesta.
Dana 8. srpnja 1945. Gospa je prvi put progovorila, rekavši da je ona „Draga Gospa“, a ukazanja su se nastavila i godinama kasnije. Svetište je godinama okupljalo veliki broj vjernika iz cijele Jugoslavije, što je tadašnja vlast tumačila kao proturežimsko okupljanje. Vjernici su nasilno rastjerivani, a prvotno mjesto ukazanja minirano i porušeno. Tadašnji biskup bio je prisiljen proglasiti obustavu hodočašćenja.
Ukazanja su se događala u poslijeratnom komunističkom okruženju, od 1945. do 1963. godine, na mjestu koje župljani Župe sv. Martina biskupa u Bošnjacima nazivaju „Svetištem“, u današnjoj Gajevoj ulici, a kasnije i u župnoj crkvi. Prema kazivanjima starijih, skupina djece počela se u svibnju 1945. godine moliti Gospi u znak zahvalnosti što njihovo selo nije materijalno stradalo u ratu, ali i zbog tuge za brojnim poginulim mještanima.
Zbog ukazanja Gospe u Bošnjacima, osuđeni su tadašnji zagrebački nadbiskup – danas blaženik – kardinal Alojzije Stepinac, tadašnji bošnjački župnik te još nekoliko katoličkih svećenika. Uhićeni su i mali vidjeoci Gospe, ali kako su bili djeca, ubrzo su pušteni kućama.
DOMOVINSKI RAT
Godinama kasnije, 2006. godine, osnovana je Udruga bošnjačkih branitelja. Među osnivačima i suborcima rodila se ideja da se formalni datum osnutka Udruge simbolično poklopi s danom ukazanja Gospe – 8. srpnja. Nitko tada nije slutio koliko će taj datum dobiti na težini. Procesije, molitve, mise i spomen na žrtvu spojili su ono što se rijetko spaja – duhovno i domoljubno.
Na tom području, tijekom Domovinskog rata, bošnjački su branitelji držali obrambenu crtu dugu gotovo 70 kilometara – od Babine Grede, preko Gunje i Lipovca, sve do Podgajaca. Ondje su, daleko od očiju javnosti, dočekivali Božić i Novu godinu pod granatama, izgubili četrnaest svojih suboraca i do posljednjeg daha branili Slavoniju i Hrvatsku. Njihova imena danas su uklesana u kamen ispred novoizgrađenog spomenika, posvećenog bošnjačkim braniteljima poginulima za domovinu.
„Taj datum postao je zavjetni. Gospa i Domovina spojile su se u jedno. Više se ne slavi samo ukazanje – slavi se i naša žrtva, postojanje, istina. Neka i buduće generacije znaju“, govori jedan od utemeljitelja Udruge, Stjepan Čelo, prisjećajući se dana kada su kod zavjetne kapelice pokrenuli inicijativu da 8. srpnja bude i Dan bošnjačkih branitelja.
KRVAVI IZBORI
No, povijest ovoga mjesta još je dublja i bolnija. Mještani i danas pamte takozvane „krvave izbore“ – događaj iz razdoblja kada su politički neistomišljenici, okupljeni kod kapelice, brutalno likvidirani od strane tadašnjih vlasti. Krvava zastava, oružje i suze pretočeni su u tihi krik koji nikada nije zamuknuo. Događaj je zabilježen u lokalnoj predaji, ali i u muzejskim zapisima kao simbol borbe naroda za dostojanstvo i slobodu.
Bošnjaci su tada bili središte 88. bošnjačkog izbornog kotara. Na dan izbora odlučio ih je posjetiti oporbeni kandidat dr. Đuro Kovačević kako bi osigurao podršku mještana. Bošnjačani su odlučili organizirati svečani doček favoriziranom kandidatu te su unaprijed pripremili hrvatske trobojnice i mjesto okupljanja. Čuvši za te nakane, promađarski orijentirani kotarski predstojnik Mato Babić – inače rođeni Bošnjačanin – odlučio je unaprijed spriječiti okupljanje naroda, izdavši strogu zabranu pod prijetnjom globe.
Ipak, 22. svibnja, u ranim jutarnjim satima, u Bošnjacima se okupilo više od tisuću ljudi – muškaraca, žena i djece – kako bi dočekali kandidata. Među njima su bili i žitelji okolnih mjesta: Županje, Gradišta i Štitara. U tom mnoštvu vijorile su se brojne hrvatske zastave, među kojima su se posebno isticale dvije velike, unatoč zabrani u tadašnjoj “khuenovskoj Hrvatskoj”.
U godinama nakon Drugog svjetskog rata, selo Bošnjaci – poput mnogih u Slavoniji – trpjelo je represije, odvođenja, progon svećenika, pljačku i nametnutu šutnju. Mnogi su izgubili živote, a još više njih – nadu. Ipak, i u toj tišini, ukazanje Gospe ostalo je tračak svjetla, sačuvan u predaji i srcima onih koji su vjerovali.
Na dan krvavih izbora u Bošnjacima smrtno je stradalo osam osoba – sedam muškaraca i jedna žena. Ranjenih od puščanih zrna i ubodnih rana bilo je više od osamdeset. U selu je ostala vojska i oružnici, a dovedena su i dodatna pojačanja koja su nadzirala svako kretanje i zastrašivala stanovništvo, dok su istražitelji pokušavali krivnju za pokolj prebaciti na same Bošnjačane i opravdati uporabu vatrenog oružja.
Nakon dugotrajne i iscrpne istrage, zajedno s kapelanom Martinom Firingerom, optuženo je pedesetak osoba zbog različitih prekršaja, ponajviše zbog ustanka protiv države. Osuđeni su na višemjesečne zatvorske kazne u strogom režimu.
„Ovdje nije riječ samo o religiji. Riječ je o identitetu naroda, o vjeri u bolje sutra, o hrabrosti u najtežim trenucima. Ovo mjesto je prostor susreta prošlosti i budućnosti“, govori jedan od mještana, pokazujući na zavjetnu kapelicu kraj koje se svake godine okuplja sve više ljudi – bivših branitelja, obitelji poginulih, mladih, djece i onih koji žele znati istinu.
U mjestu gdje su se ukazanja, stradanja i domoljublje isprepleli, priča se ne završava. Ona se prenosi, obnavlja i svjedoči. Jer ono što je prožeto vjerom i žrtvom – nikada ne umire.
Propovijed velečasnog:
„Ovo mjesto, ovo svetište, nije samo zgrada – to je prostor susreta. Mjesto gdje ostaju suze, ali i osmijeh. Gdje ostaje nada i radost. Gdje se bolest ne skriva, nego se prikazuje Bogu. Gdje se ne zazire od slabosti, već se u njoj traži snaga.
Vrijeme nakon Domovinskoga rata bilo je teško. Bilo je to vrijeme velikih rana i velikih pitanja. No, bilo je i vrijeme svjedočenja – kako onih koji su nosili pušku, tako i onih koji su nosili križ tišine.
Zato vas danas pozivam: ne zaboravite što je bilo. Čuvajte vjeru. Njegujte molitvu. Neka se i vaša djeca ovdje okupljaju. Neka se i oni sjete – tko su, čiji su i kamo idu.
Naša odgovornost je kršćanska. Naša žrtva ima smisao. Ne smijemo je zaboraviti. I zato, dok se sjećamo događaja prije osamdeset godina, neka nas to podsjeti na snagu vjere.
Možda nas je vrijeme odgurnulo, možda su nas zakoni pritiskali, možda su naši prostori postali pusti – ali ljubav prema Isusu i Mariji neka nikad ne prestane.“
Na samom kraju svete mise, vjernici su se okupili ispred kipa Majke Božje gdje je u zajedništvu izmoljena molitva za sve hrvatske branitelje. Nakon molitve i svečanog blagoslova, koeg je predvodio je vlč. Josip Filipović, zrakom su se zaorile domoljubne note – najprije je intonirana hrvatska himna Lijepa naša domovino, a potom i dirljiva pjesma Bože, čuvaj Hrvatsku, koju su okupljeni pjevali s posebnim ponosom i zahvalnošću.
Nakon svete mise, održana je svečanost zahvale i pijeteta prema žrtvi hrvatkih branitelja, pri čemu su izaslanstva udruga proisteklih iz Domovinskog rata općine Bošnjaci, ali i cijele županije vukovarsko-srijemske i susjedne Osječko-baranjske, položili vijence i zapalili svijeću podno Spomenika svim poginulim Bošnjačanima i poginulim hrvatskim braniteljima tijekom Domovinskog rata.
Proslavu Dana hrvatsih branitelja općine Bošnjaci, u kino dvorani, uveličali su rapjevana Muška pjevačka skupina „Baće iz Bošnjaka“.
