U knjižnici Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu predstavljena nova knjiga novinara i publicista Zlatka Pintera

"Krvavi tragovi velikosrpske ideologije na kraju XX. stoljeća" naslov je znanstvene monografije novinara i publicista Zlatka Pintera, koja je jučer, 1. travnja 2022. godine u 11:00 sati predstavljena u knjižnici Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu.

O knjizi i autoru govorili su urednica ovog djela i profesorica na Fakultetu hrvatskih studija, doc. dr. sc. Vlatka Vukelić i urednica i voditeljica s Laudato televizije, dipl. novinarka Nada Prkačin.

Urednica je istaknula kako je riječ o vrlo vrijednoj knjizi koja zaokružuje jednu historiografsku cjelinu do sada kod nas u Hrvatskoj nepotpuno i nedovoljno obrađenu, a tiče se jugoslavenskih integracija tijekom XX. stoljeća i raspada bivše socijalističke Jugoslavije. Posebno je naglasila koncizan, jezgrovit i jasan izričaj autora i studiozan pristup tematici, pri čemu je činjenično potkrijepljen svaki navod, bilo da je riječ o detaljima ili najsloženijim pitanjima i procesima.

Gospođa Prkačin se nakon uvodne riječi u kojoj je kratko predstavila autora, osvrnula na knjigu naglašavajući obilje podataka i činjenica što ih sadrži, naglašavajući kako je osamdesetih i početkom devedesetih godina, u vrijeme mnogih ključnih događaja u Srbiji i Vojvodini, ovaj pedantni novinar i publicist vrijedno zapisivao ono čemu je svjedočio, što mu je kasnije poslužilo kao gradivo i za prethodne dvije knjige koje već objavio tijekom 2020. godine - jednu u nakladi Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra domovinskog rata i drugu čiji je nakladnik Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata. Obje spomenute knjige, uz ovu treću ("Krvavi tragovi velikosrpske ideologije na kraju XX. stoljeća") bave se istom tematikom i istim razdobljem, svaka na svoj način secirajući stvarnost u Vojvodini i Srbiji i obrađujući temeljne procese raspada bivše SFRJ, minuciozno detektirajući temeljne značajke velikosrpske ideologije i njezine učinke, s osvrtom na položaj manjina, pa i Hrvata u Srijemu, Banatu i Bačkoj. "Vrijedno je pročitati svaku od 740 stranica ove izuzetne knjige, ali i one dvije koje su iz tiska izašle prije nje" - naglasila je gospođa Prkačin na kraju svoga izlaganja.

O svojoj knjizi progovorio je i sam autor, zahvalivši dr. Vukelić i njezinim suradnicima na radu oko njezine pripreme i izdavanja. Posebno je naglasio kako je počašćen time što će ova znanstvena monografija pronaći svoje mjesto na Fakultetu hrvatskih studija kao udžbenik - priručnik za bolje poznavanje povijesnih prilika na još uvijek trusnom i nestabilnom području koje kolokvijalno običavamo nazvati "područje bivše Jugoslavije". Povukao je i paralelu između ovoga što se danas događa u Ukrajini i agresije na Republiku Hrvatsku i BiH (1991. - 1995.), ustvrdivši kako je "mentalni sklop velikosrpskog i ruskog agresora u suštini isti". Kad je u pitanju propagandno-psihološki rat što ga je Srbija vodila već od početka osamdesetih godina nadalje a koji je s razvojem krize u bivšoj SFRJ i početkom rata u Hrvatskoj dobio monstruozne oblike i dimenzije, autor knjige je rekao da je riječ o zloćudnoj pojavi koja je u Srbiji pogubno utjecala čak i na ljude za koje se ne bi moglo reći da su ikad pripadali ekstremnoj nacionalističkoj struji. Naročito je istaknuo ulogu intelektualaca, svećenstva SPC i akademika SANU koji su projektirali ratove i zločine u Hrvatskoj, BiH i na kraju na Kosovu, dok je Milošević imao ulogu operativca, te da i nakon svega velikosrpska ideologija preživljava i još uvijek ima bitnog utjecaja na znatan dio srpskog nacionalnog korpusa u našem okruženju; da je tomu doista tako (prema riječima autora knjige Zlatka Pintera), pokazuje i potpora koju u posljednjih mjesec i više dana režim Rusije uživa među mnogim Srbima na Balkanu, unatoč krvavoj agresiji, golemim razaranjima i masovnim zločinima što ih njezina vojska čini nad civilima u Ukrajini.

 

Boris Ćavar