U ponoć na 1. siječnja dižu se rampe: Hrvatska se otvara za više od 400 milijuna ljudi
NA 73 GRANIČNA PRIJELAZA
Ukidaju se i granične kontrole na morskoj granici s Italijom, odnosno u pomorskim lukama, a u zračnim lukama zbog tehničkih razloga ostaju do 26. ožujka. Što se tiče državljana trećih zemalja, onih izvan EU, ulazak Hrvatske u Schengen za njih znači pojačane kontrole na ulasku u našu zemlju, piše Večernji list.
S prvim sekundama 2023. godine Hrvatska postaje članicom Schengena, što će njezinim državljanima omogućiti slobodan ulazak i kretanje teritorijem 26 drugih članica sporazuma. U skladu s tim, u ponoć na 1. siječnja dižu se rampe na 73 granična prijelaza sa Slovenijom i Mađarskom, koji se time i ukidaju. Kućice na prijelazima ipak će ostati na svom mjestu, za slučaj potrebe privremene uspostave granične kontrole, kakvu su članice Schengena uvodile u različitim situacijama, od kontrole na španjolskim granicama za krunidbe Filipa do austrijskih za vrijeme Europskog nogometnog prvenstva, a posljednji put nakon izbijanja pandemije COVID-19.
Manje gužve i troškovi
Ulazak u Schengen simbolično će označiti ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji će s zajedno sa slovenskom kolegicom u ponoć podići rampu na graničnom prijelazu Bregana, nakon čega će načelnik granične policije glavnom ravnatelju podnijeti prijavak o prestanku rada ove policijske postaje.
Ulazak u schengenski prostor za sve s hrvatskim papirima znači da će od Nove godine, uz članice EU koje su u Schengenu, slobodno ulaziti i kretati se i područjem Islanda, Norveške, Lihtenštajna i Švicarske, koje su također članice sporazuma.
Uz slobodno kretanje građana i manje gužve u prometu, ulazak u Schengen olakšat će i pojeftiniti poslovanje gospodarstvenicima, čiji kamioni više neće morati čekati na granicama, što značajno smanjuje trošak prijevoza roba.
S druge strane, ulazak u Schengen Hrvatsku će otvoriti za više od 400 milijuna ljudi koji žive unutar schengenskog prostora, što bi u idućoj turističkoj sezoni moglo značiti i veće gužve na hrvatskoj obali. Uz to, jasno je kako svi oni ne moraju biti dobronamjerni, što stavlja nove izazove pred policiju u borbi protiv kriminala. No, to što se kontrole ukidaju na granicama ne znači i da ih neće biti uopće, jer će policija u dubini teritorija po potrebi moći kontrolirati one koji su slobodno prešli granicu ako procijeni da postoji osnovana sumnja na kršenje zakona.
Borbu protiv kriminala, potencijalno i terorizma, policiji bi trebalo olakšati i pristupanje schengenskom informacijskom sustavu, a kad je riječ o ilegalnim migracijama, u najavi je i ETIAS sustav, koji će omogućiti uzimanje biometrijskih podataka onima koji prvi put dođu na schengensku granicu. Taj sustav, kao i onaj Entry/Exit, preko kojega će se najavljivati ulasci u schengenski prostor na snagu bi na razini EU trebali stupiti u drugoj polovici nove godine.
Zaštitu od kriminala nakon ulaska u Schengen trebala bi ojačati i veća nazočnost policajaca koji su do sada bili na granicama, a sada će biti raspoređeni na druge zadatke - dio će ih prijeći na kontrolu vanjske granice, dio na spomenute interne kontrole, a dio u ostale grane policije. Takvih policajaca je, po riječima glavnog ravnatelja policije Nikole Miline, ukupno 1434, a svi oni rekao je jučer Milina za N1, bit će preraspoređeni na druge zadaće, po rasporedu koji je već napravljen.
Ograničen boravak
Što se tiče državljana trećih zemalja, onih izvan EU, ulazak Hrvatske u Schengen za njih znači pojačane kontrole na ulasku u našu zemlju. No, kako Hrvatska na vanjskim granicama već neko vrijeme primjenjuje schengenski režim, s 1. siječnja 2023. godine u tom se smislu neće ništa bitno promijeniti. Državljani BiH, Srbije i Crne Gore u Hrvatsku će i dalje ulaziti s osobnom iskaznicom, s tim da će oni koji imaju i hrvatsko državljanstvo imati istu mogućnost kretanja unutar schengenskog prostora kao i oni koji žive u Hrvatskoj.
Boravak u schengenskom prostoru za ostale je, kao i do sada, ograničen na najviše 90 dana unutar pola godine. U tom se smislu na ulasku u Hrvatsku i do sada provjeravalo one koji su na granici rekli da idu, primjerice, kod rodbine u Austriju ili Njemačku, tranzit im se odobravao samo ako se utvrdi da nisu prekoračili dopušteno trajanje boravka u schengenskom prostoru, a od sada ni u Hrvatskoj neće moći boraviti dulje od propisanog maksimalnog boravka.
Ulaskom u Schengen ukidaju se i granične kontrole na morskoj granici s Italijom, odnosno u pomorskim lukama. One u zračnim lukama zbog tehničkih razloga ostaju do 26. ožujka, od kada će se letovi prema gradovima izvan Hrvatske, ali unutar schengenske zone, odvijati po istoj proceduri kao oni između aerodroma u Hrvatskoj. A to znači da putnici koji, primjerice, iz Zagreba lete za Frankfurt, na let moći bez policijske kontrole, a kontrole će opstati za letove u destinacije izvan schengenskog prostora.
