U Republici Srpskoj traže da se Thompson i gradonačelnik Širokog Brijega proglase nepoželjnima

Parlament Republike Srpske 17. ožujka održat će posebnu sjednicu na kojoj će zastupnici raspravljati o prijedlozima rezolucije kojima bi se zabranilo veličanje Nezavisne Države Hrvatske (NDH) te uporaba ustaških i nacističkih simbola. Povod za ovu raspravu su koncerti Marka Perkovića Thompsona održani u veljači u Širokom Brijegu, tijekom kojih je dio publike uzvikivao pozdrav “Za dom spremni”.

Pred zastupnicima će se naći tri različita prijedloga rezolucije, a sjednica bi mogla prerasti u novi politički sukob između vladajuće većine predvođene Miloradom Dodikom i oporbenih stranaka, prije svega Srpske demokratske stranke (SDS) i Partije demokratskog progresa (PDP).

Inicijativa za donošenje rezolucije potekla je iz oporbenog bloka, uz obrazloženje da je potrebno službeno reagirati na događaje s Thompsonova koncerta, kada je dio publike uzvikivao pozdrave “za dom spremni” uz nacistički pozdrav rukom.

Zabrana za Thompsona i gradonačelnika Širokog Brijega

Srpska demokratska stranka prva je pokrenula postupak predlaganja rezolucije i prikupila potreban broj potpisa za njezino upućivanje u parlamentarnu proceduru. Zastupnik SDS-a Ognjen Bodiroga izjavio je kako se dokumentom predlaže da Marko Perković i gradonačelnik Širokog Brijega Ivo Pavković budu proglašeni nepoželjnim osobama na području Republike Srpske zbog, kako je naveo, poticanja veličanja ustaškog režima.

“Ovo nije upereno protiv Hrvatske, nego protiv veličanja NDH”, poručio je Bodiroga 20. veljače.

Podršku inicijativi dao je i predsjednik PDP-a te gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković, koji je predložio donošenje posebnog zakona na razini Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Tim bi se zakonom sankcioniralo veličanje ustaškog režima, simbola NDH, kao i fašizma i nacizma. Stanivuković je predložio da minimalna kazna za takva djela iznosi šest mjeseci zatvora.

Vladajuća većina, predvođena Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, odbila je podržati prijedlog SDS-a, ocijenivši ga nedostatnim. SNSD je stoga pripremio vlastiti prijedlog rezolucije, u koji je uvrštena teza da su zločini počinjeni nad Srbima tijekom posljednjeg rata nastavak genocida započetog u NDH.

“SDS ne spominje muslimane koji su bili dio sustava NDH, niti Nijemce koji su odvodili narod u logore, već se sve svodi na Thompsona kao personifikaciju ustaštva. U novoj rezoluciji predložili smo dio po kojemu su zločini nad Srbima u posljednjem ratu nastavak genocida koji je započet u NDH”, rekao je Srđan Mazalica, šef kluba zastupnika SNSD-a.

Treći prijedlog rezolucije pripremio je predsjednik parlamenta Republike Srpske Nenad Stevandić. Dokument nosi naziv “O osudi i zabrani promoviranja i veličanja ideologije NDH i drugih ustaških, nacističkih i fašističkih simbola”.

Stevandić je najavio pokušaj usuglašavanja zajedničkog teksta između tri predlagatelja.

“To nije dnevnopolitička ni stranačka tema. Cilj je postići kompromis”, poručio je.

Što je s četničkim pokretom?

Tekstovi predloženih rezolucija zasad nisu javno dostupni pa nije poznato obuhvaćaju li na bilo koji način i pitanje četničkog pokreta. Istodobno, pojedini političari koji sudjeluju u predlaganju ovih dokumenata ranije su javno iznosili stavove kojima su četnički pokret predstavljali kao borbu za slobodu.

Ognjen Bodiroga tako je ranije u parlamentu Republike Srpske zatražio izmjene muzejskog postava posvećenog bitci na Sutjesci, ističući kako se “četnike prestane izjednačavati s ustašama”.

“Četnici su bili jedan od dva narodnooslobodilačka pokreta, jedni su bili partizani, drugi četnici i dosta nam je više te komunističke i Titove propagande i partizanskih filmova”, izjavio je Bodiroga tijekom rasprave vođene 2023. godine.

Tezu o “dva oslobodilačka pokreta kod Srba” u Drugom svjetskom ratu često iznosi i Milorad Dodik. S druge strane, banjolučki gradonačelnik Draško Stanivuković ranije ove godine u Gračacu pokušao je afirmirati “republiku srpsku krajinu”, nakon čega je dobio prekršajni nalog i morao platiti kaznu od 700 eura.